Američki Stejt department kritikovao je Rusiju zbog “opasnog i neodgovornog” ponašanja pošto je test antisatelitskih raketa razbacao stotine hiljada komada gelera u niskoj Zemljinoj orbiti, ugrozivši Medjunarodnu svemirsku stanicu (MSS) i njenu posadu, piše londonski Tajms.

Kontrolori misije su 15. novembra dali instrukcije sedmočlanoj medjunarodnoj posadi stanice da se smeste u “čamce za spasavanje” nakon što se oblak svemirskog otpada iznenada pojavio na radarima na putu potencijalnog sudara s orbitalnom laboratorijom vrednom 150 milijardi dolara.

Analitičari za praćenje su rekli da je raketa raznela ruski satelit Kosmos-1408 koji je prestao da radi 1984.

Stručnjaci upozoravaju da bi krhotine nastale posle ruskog testiranja antisatelitske rakete mogle da ugroze i kinesku svemirsku stanicu Tiangong i njenu tročlanu posadu.

MSS je imala više od 30 intervencija zaobilaženja svemirskog otpada u protekle dve decenije, ali se frekvencija takvih intervencija povećava s količinom otpada kojeg je stvorio čovek. Početkom novembra, ističe Tajms, MSS je bila primorana da promeni poziciju kako bi izbegla deo kineskog satelita koji je uništen u raketnom testu 2007.

Iako su NASA i Roskosmos, koji zajednički upravljaju svemirskom stanicom i štite astronaute unutra, u velikoj meri izolovani od vojnih tenzija između Vašingtona i Moskve, te dve geopolitičke sfere sukobile su se posle testiranja oružja 15. novembra, piše Njujork tajms.

Ruski vojni zvaničnici nisu odgovorili na zahteve za komentar o testu oružja proteklog vikenda dok je, administrator u NASA-i Bil Nelson rekao da ima “razloga da veruje” da zvaničnici Roskosmosa nisu znali da je rusko Ministarstvo odbrane planiralo da lansira antisatelitsku raketu.

Kako u niskoj orbiti oko Zemlje jača konkurencija izmedju Vašingtona, Rusije i Kine, američki vojni zvaničnici su poslednjih godina, prema pisanju Njujork tajmsa, povećali svoje prisustvo u svemiru uključujući stvaranje američkih svemirskih snaga kao zasebne grane oružanih snaga.

Pentagon je, dodaje list, dugo kritikovao Rusiju zbog njenih svemirskih aktivnosti, koje su uključivale pomeranje satelita preblizu američkim špijunskim satelitima i lansiranje satelita koji šalju manje, manevarske letelice bez upozorenja.

Antisatelitski raketni testovi stvaraju oblake krhotina koji mogu ostati u svemiru decenijama a najnoviji koji je sprovela Rusija, stvorio je, kako naglašava list, najveće novo polje svemirskog otpada od 2007, kada je Kina lansirala projektil na jedan od svojih starih meteoroloških satelita stvorivši roj od otprilike 2.300 komada krhotina.

SAD su 2008. izvele test oružja koji je stvorio orbitalni oblak od oko 400 komada. Indijski test oružja 2019. ostavio je otprilike isto toliko komada krhotina koji je, prema rečima tadašnjeg administratora NASA-e Džima Brajdenstina, doveo MSS u opasnost.

Teško je ne posmatrati testove antisatelitskih raketa kao oblik ludila naročito jer se problem oko svemirskog otpada ubrzano pogoršava, ocenjuje BBC, ukazujući da države treba da čiste svemirsko okruženje, a ne da ga dodatno zagađuju.

Šezdeset četiri godine aktivnosti u svemiru znači da sada okolo nekontrolisano leti otprilike milion objekata u rasponu veličina od jedan do 10 cm koji bi u slučaju sudara, kako naglašava britanski javni servis, mogli značiti okončanje misije ključnih meteoroloških ili telekomunikacionih satelita.

Nemoguće je, ističe BBC, kontrolisati polje krhotina koje nastaje usled udara velike brzine. Neki od hiljada fragmenata otpadnog materijala će biti gurnuti ka Zemlji i van opasnosti, ali mnogi će se uputiti i na veće visine gde će godinama uznemiravati operativne misije.

Brojne države imaju mogućnost da raketama sa zemlje skidaju satelite, uključujući SAD, Rusiju, Kinu i Indiju. Testiranje ovakvih projektila je retko, ali, naglašava BBC, uvek izaziva široku osudu kad god se dogodi, jer svima zagađuje svemirsko okruženje.

Svemir je novi prostor borbe velikih sila i testiranjem novog ASAT oružja, Rusi su se pridružili Kinezima u demonstriranju sposobnosti da pokrenu napad direktnim uništavanjem satelita, napisao je kolumnista Vašington posta Dejvid Ignacijus.

Rusko testiranje proteklog vikenda naglašava potrebu za boljim konsultacijama o svemiru — što je ekvivalent “vrućoj liniji” koju su Rusija i SAD usvojile posle skoro katastrofalne kubanske raketne krize 1962, naveo je Ignacijus, uz ocenu da je ideja o svemirskom prostoru kao spornom domenu, bez zajedničkih pravila ili komunikacije, zastrašujuća.

  //