Prema rečima Sin Vanga, profesora Univerziteta Landžu, ispitivanje istorije i glavnih uzroka nastajanja Žute reke može nam pomoći da razumemo kako je interakcija između reljefa i klime oblikovala geografsku sredine Kine.

Vang je objasnio da je, kao poslednja klisura duž glavnog toka Žute reke, Sanmensija od ključnog značaja za istraživanja nastajanja i evolucije rečnog sistema Žute reke.

U saradnji sa Institutom za geologiju i Centrom za nadgledanje i delovanje, koja su oba pri kineskom seizmološkom zavodu (China Earthquake Administration, CEA), sa Univerzitetom Šimane i Kineskim univerzitetom za nauke o Zemlji u Vuhanu, istraživačka grupa sa Univerziteta Landžu napravila je naučno-istraživačke bušotine i sprovela zajednička istraživanja u klisuri Sanmensija.

Podaci o provenijenciji i sedimentološkim i geohronološkim karakteristikama rečnog dna sakupljeni zavaljujući bušotini blizu Sanmensije ukazali su na to da su naslage svojstvene rečnim tokovima – uključujući nanose iz, uzvodnog, bloka Ordos – počele da se talože u Sanmensiji pre 1,25 miliona godina.

Naučnici su takođe izneli pretpostavku da je ubrzano opadanje eustatičnog nivoa mora (nivoa mora merenog od središta Zemlje) tokom Srednjepleistocenske revolucije moglo proizvesti tektonske sile koje su značajno doprinele nastanku i razvoju današnje Žute reke.

Navedena istraživanja nude nove uvide i novi pristup sagledavanju evolutivne istorije i model