Turska postaje svetska gradjevinska sila

Turski kranovi i buldozeri rade ssirom Bliskog istoka, Centrane Azije i Afrike na izgradnji brana, stadiona i autoputeva u poletu koji je podigao Tursku do rekordnog ekonomskog rasta.

Razoccarana sporim napretkom ka ucclanjenju u Evropsku uniju, turska vlada sledi strategiju preplitnja politicckog uticaja sa ekonomskom snagom u svetu u razvoju, posebno u islamskim zemljama bivsseg Sovjetskog Saveza a poslednjih godina u vechem delu Afrike.

Turske gradjevinske firme danas rade u visse od 80 drzzava. Jedna gradi novi metro u Dubaiju zajedno sa Japancima. Druge su nosioci poslova na vechini gradilissta u Kazahstanu i severnom Iraku, koji je pod kontrolom Kurda.

Mada turski gradjevinari joss nisu rivali svojim dzzinovskim konkurentima u Evropi, SAD, Kini i Japanu, vrednost turskih radova u inostranstvu vinula se sa 750 miliona dolara iz 2000. godine na 23,6 milijardi dolara 2008. Prossle godine je skliznula na 20 milijardi dolara zbog svetske finansijske krize.

Vlada kazze da se nada povechanju vrednosti medjunarodnih ugovora na oko 50 milijadi dolara do 2015.

Vodeche glasilo gradjevinskog sektora “Indziniring Njuz-Rikord” (Engineering News-Record) naveo je 1999. godine ccetiri turske firme medju 225 vodechih svetskih gradjevinara. Deset godina kasnije taj broj je porastao na 31.

Turske delgacije koje posechuju zemlje u razvoju obiccno ukljuccuju stotine poslovnih ljudi. Ankara je nedavno potpisala bilateralne sporazume o ukidanju viza sa nizom drzzava, ukljuccujuchi Rusiju, Libiju i Siriju. Dodala je desetine novih destinacija, ukljuccujuchi
Bagdad i Najrobi, letovima nacionalnog prevoznika Turkiss Erlajnz (Turkozh Airlines).

Zafer Kaglajan, drzzavni ministar zaduzzen za spoljnu trgovinu, kazze da che Turska uvechati broj svojih diplomatskih misija u Africi sa 12 na 27. Trideset pet odsto radova u inostanstvu turske firme su prossle godine obavljale u Africi, kazze on.

U glavom gradu Kazahstana – jednoj od pet centralnoazijskih drzzava sa bliskim jezicckim i etnicckim vezama sa Turskom – turske kompanije vode 70 odsto gradjevinskih poslova od 1997.

“To ukljuccuje sve od puteva do stadiona, prodajnih centara, sskola i luksuznih hotela”, kazze Ozer Oral, generani sekretar Kazahstansko – turskog poslovnog udruzenja u Astani.

Turska je obnovila svoj posrnuli bankarski sektor posle izlaska iz duboke finansijske krize 2001. godine kada se ekonomija zemlje umanjila za 8,5 odsto a inflacila digla na oko 80 proceneta.

Jednopartijska vlada je ojaccala poverenje investitora u zemlju razdiranu ogorccenim sukobima koalicionih partnera. Osam godina stara vlada je zaustavila hroniccnu inflaciju, podrzzala izvoz i ccak odbila novi zajam od MMF-a ove godine.

Turska zavisi od tekstilne i automoblisle industrije i turizma, ali je gradjevinski sektor taj koji je njen ekonomski rast popeo na rekordnih 11,7 proceneta u prvom kvartalu ove godine.

Sa godissnjim bruto domachim proizvodom od 863 milijarde dolara, Turska je bila ssesta najvecha evropska ekonomija prossle godine prema podacima MMF-a.

Turska je vodechi graditelj u bivssem Sovjetskom Savezu a gotovo ccetvrtina turskih gradjevinskih poslova se obavlja u Rusiji. Slede Libija, Turkmenistan i Kazahstan. Svoje prve projekte tuske firme su prossle godine pokrenule u Brazilu u Angoli, a uveliko rade u Kataru,
Alzziru, Iraku, Rumuniji i Avganistanu.