Uz tu poruku na Tviteru, u kojoj je reč “gotovo” bila napisana velikim slovima, američka ambasada je objavila mapu Evrope na kojoj su Srbija bez Kosova, Belorusija i ruska eksklava Kalinjingrad označene kao jedine oblasti koje nisu učestvovale na Prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme.

Krimska platforma je ukrajinska inicijativa za objedinjavanje međunarodnih napora za vraćanje u sastav Ukrajine poluostrva Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine.

Prvi samit na nivou šefova država ili vlada održan je u avgustu 2021. u Kijevu, a naredni ove godine u avgustu, u virtuelnom formatu. Prvi parlamentarni samit održan je u Zagrebu u utorak.

Na samitu u Zagrebu učestvovale su 42 delegacije iz 32 države, dok su se zvaničnici 11 država obratili video porukom.

Srbija, koja i dalje odbija da se pridruži sankcijama Evropske unije protiv Moskve, nije do sada učestvovala u radu Krimske platforme.

Hrvatske vlasti su saopštile da je Srbija pozvana na Prvi parlamentarni samit u Zagrebu, ali da se nije odazvala pozivu. Pozivi za učešće su bili upućeni svim članicama EU, NATO-a i Saveta Evrope, kao i OEBS-u.

U skupštinskoj zabelešci od 21. septembra, koju je objavila televizija N1, navodi se da je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko na sastanku sa predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem 16. septembra “izrazio očekivanje” da delegacija Skupštine Srbije “neće učestvovati na samitu Krimske platforme” u Zagrebu.