Janković je u izjavi za nemački dnevnik Zidojče cajtung (Sueddeutsche Zeitung – SZ) ipak izrazila zabrinutost zato što se, kako je ocenila, “stvara utisak da je vizna politika Srbije glavni problem iregularnih migracija u Evropsku uniju”.

Među izbeglicama koje pokušavaju balkanskom rutom da stignu do EU, pored migranata iz Sirije, Avganistana ili Turske, sve je veći broj i državljana Indije, Tunisa ili Burundija, kojima za ulazak u Srbiju nije potrebna viza, piše SZ.

Ta činjenica je skrenula pažnju evropskih zvaničnika na viznu politiku Beograda i rezultirala upozorenjima da bi zbog toga Srbija mogla da izgubi pogodnost bezviznog režima sa Unijom, piše SZ u tekstu pod naslovom “Srbija pooštrava vizna pravila – Vlada u Beogradu reaguje na pritisak EU”.

Janković je za nemački dnevnik ponovila najavu predsednika Aleksandra Vučića da Srbija namerava da do kraja godine svoju viznu politiku “suštinski uskladi” sa viznom politikom EU, i precizirala da na detaljima već radi jedna radna grupa.

Tako su, prema njenim rečima već i pooštreni uslovi za ulazak u zemlju građana Indije, Burundija i Kube, i oni sada, primera radi, moraju da predoče kupljenu povratnu avionsku kartu sa fiksnim datumom.

Janković je ukazala i na zvanične podatke Beograda, prema kojima je od početka godine najveći deo migranata u Srbiju ušao preko kopnenih granica iz Severne Makedonije, Bugarske ili Albanije.

Preko aerodroma Beograd, koji mnogi u EU smatraju ključnom tačkom preko koje stižu građani zemalja sa kojima Srbija ima bezvizni režim, stiglo je svega 6,67% migranata, rekla je ambasadorka.

Sveukuopno gledano, u poslednje vreme se najviše povećao broj dolazaka ljudi iz Avganistana, Sirije i Pakistana, rekla je Janković.

Ona je odbacila sve češće primedbe da Beograd u kreiranju svoje vizne politike pogoduje zemljama koje ne priznaju Kosovo, kao i optužbe da Srbija u dogovoru sa Moskvom namerno “kanališe” migrante u EU.

Sa većinom zemalja čiji građani bez viza mogu da putuju u Srbiju, odgovarajući sporazumi postoje već decenijama, odnosno “radi se o nasleđu bivše Jugoslavije”, rekla je Janković.