Čen Mingđje, direktor Kancelariju za zaštitu kulturnog nasleđa Pekinga, rekao je tokom održavanja Pekinškog (međunarodnog) festivala kulture kanala da je nekoliko areholoških otkrića obogatilo kulturnu baštinu Velikog kanala.

Od 2021. godine, Kancelarija je pokrenula 102 projekta arheoloških iskopavanja u pojasu pekinškog Velikog kanala na površini od otprilike 100.000 kvadratnih metara radi njihove prostorne raspodele i određivanja statusa.”Arehološka istraživanja u drevnom gradu Lusianu, koji potiče još iz doba dinastije Han (202 p.n.e. -220 n.e.) razjasnila su status njegove južne kapije, gde su arheolozi pronašli zapise na drvetu i bambusu iz vremena Istočnog (Kasnijeg) Hana (25-220), što predstavlja prvo takvo otkriće u Pekingu”, kazao je Čen.

Tokom prethodnih godinu dana, sprovedeno je ukupno 126 projekata za zaštitu kulturnih relikvija u sedam okruga u pekinškom kulturnom pojasu Velikog kanala, dodao je Čen.

U oktobru će na početku Velikog kanala biti otvoren park, gde se radi na obnavljanju kulturnih lokaliteta, zaštiti, digitalizaciji i sređivanju arhive radi bolje zaštite kulturnih relikvija.

Završeno je izmeštanje stanovništva iz područja budućeg parka, rekao je Čen, dodajući da su arheološki radovi pomogli da se potvrdi postojanje 88 drevnih mostova koji su služili za saobraćaj u pekinškom pojasu Velikog kanala.

Veliki kanal, koji ima istoriju dugu više od 2.500 godina, povezuje Peking i Hangdžou u istočnom delu kineske provincije Džeđjang. U drevnoj Kini, bio je važna saobraćajnica. Deonica kanala u dužini od više od 1.000 kilometara proglašena je svetskom baštinom 2014. godine.

Pekinški okrug Tongdžou predstavlja severni kraj Velikog kanala Peking-Hangdžou, odakle je žito slato u carsku prestonicu Kine u drevna vremena. Pekinški pojas Velikog kanala i Langfang deonica u provinciji Hebej istovremeno su otvoreni za turističke posete u junu 2021. godine. Ovo je prvi put da je Peking otvorio plovni put i omogućio turističku plovidbu između provincija, navodi Sinhua.