Ona je u emisiji „Zeleni minuti“ rekla da i kratkotrajna poplava moze značajno da ošteti biljke koje su naročito podložne raznim zarazama i gljivičnim oboljenjima.
„Vlažno vreme i visoka temperatura stvaraju optimalne uslove za razmnožavanje gljivica i mikroorganizama, i to je najveći problem. Dok kiša sa tla odnosi većinu za biljke preko potrebnih sastojaka, poplave istovremeno na teren nanose različite organske i neorganske materije koje nikako ne pogoduju povrtarskim kulturama“, pojasnila je Karanović.
Ona je naglasila i da povrće natopljeno poplavnim vodama i koje se tako zarazi gljivicama najverovatnije neće imati plod, a ukoliko ga i bude on neće biti dobrog kvaliteta.
Biološkinja je ovom prilikom rekla i da sama priroda, odnosno sunčani dani i optimalne padavine, najbolje utiču na oporavak zemljišta od poplava.
„Štete od poplava mogu biti višestruke, a ljudi su u velikoj meri krivci što se one javljaju u ovolikoj razmeri. Korita su najčešće sužena i usmerena kako odgovara ljudima. Vodu, ipak, ne možete do kraja obuzdati i ona nađe svoj put. Zato i imamo posledice”, tvrdi Karanović.