Visoki zvaničnici Stejt departmenta opisali su razgovore kao otvorene, konstruktivne i produktivne i naveli da je Blinken jasno izneo ono što zabrinjava Ameriku tokom sastanka koji je trajao oko jedan sat, prenela je agencija AP.

Jedan od ciljeva SAD je da se održi otvorena linija komunikacije sa Kinom i pripremi virtuelni sastanak kasnije ove godine izmedju američkog predsednika Džoa Bajdena i kineskog predsednika Si Djinpinga.

Blinken je rekao na sastanku da je Kina povećala tenzije vezane za Tajvan kao i da Amerika želi da nastavi svoju politiku jedne Kine koja priznaje Peking ali dozvoljava neformalne odnose i odbrambene veze sa Tajvanom.

Blinken je podsetio da će posle samita G-20 uslediti UN samit o klimi u Glazgovu u Škotskoj i rekao da SAD očekuju od Kine da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte kao odgovorna globalna sila za dobrobit sveta.

Pitanja trgovine nisu razmatrana detaljno pošto su razgovori uglavnom bili u domenu politike. Dvojica liedera nisu razgovarala ni o nedavnom kineskom lansiranju hipersonične rakete koja može da nosi nuklearno oružje.

Jaka je napetost izmedju dve velike svetske privrede suprotstavljene na više frontova, kao što su trgovina, ljudska prava, Tajvan i pandemija kovida-19.

Brojna su neslaganja poslednjih dana izmedju Kine i SAD o budućnosti Tajvana, ostrva sa demokratskim sistemom, sopstvenom vladom, monetom i vojskom, ali koje nije proglasilo zvanično nezavisnost od Kine, prenosi Frans pres. Peking smatra Tajvan delom svoje teritorije.
Ove nedelje je predsednica Tajvana Tsaj Ing-ven potvrdila prisustvo na tajvanskoj teritoriji jednog broja američkih vojnika koji su došli da obučavaju tajvansku vojsku i rekla je da “ima poverenja” u SAD da brane njeno ostrvo od Kine.

Entoni Blinken takodje je izazvao bes Pekinga kada se u utorak založio za “znatno učešće” Tajpeja u UN telima i na medjunarodnoj sceni. Kina je ukazala da u UN telima deluju suverene zemlje i da Tajvan nema prava da odvojeno učestvuje u radu medjunarodne organizacije.

Za vreme kineskog vikenda za Nacionalni dan početkom oktobra Kina je poslala 149 vojnih letelica jugozapadno od Tajvana u formacijama napada, zbog čega je Tajvan podigao svoje letelice i aktivirao svoj sistem za vazdušnu odbranu. Bajden je ubrzo posle toga zabrinuo Kinu izjavom da SAD ima čvrstu obavezu da pomogne Tajvanu da se bori u slučaju kineskog napada.

Američki zvaničnici su posle toga požurili da razjasne da nije bilo promene američkog stava prema Tajvanu.

Kina i Tajvan su se podelili za vreme gradjanskog rata 1949. SAD su prekinule zvanične diplomatske odnose sa Tajpejom 1979. da bi priznale Peking. SAD otvoreno ne osporavaju to što Kina smatra Tajvan svojom teritorijom ali su se obavezale da osiguraju da ostrvo može da se brani i da se ophode prema svim pretnjama ostrvu kao zabrinjavajućim pitanjima.

  //