Prva dva transfera, u ukupnom iznosu od oko 143 miliona dinara (120 miliona plus 23 miliona dinara), odobrena su kroz dva rešenja objavljena početkom jula, a treći, najveći transfer od gotovo milijardu dinara (995,875 miliona dinara), odobren je nedavno, 16. septembra.
To znači da Grad Beograd nije u stanju da sam sebe finansira, pa kako bi ispunio obaveze, poslednjih nekoliko godina glavni grad traži pomoć države koja iz godine u godinu postaje sve veća, jer dugovi rastu. Ovo je alarm, kažu sagovornici Danasa, da Beograd ima ozbiljne finansijske probleme.
To je samo deo novca koji je država prebacila Gradu Beogradu, ne računajući novac koji je gradska kasa dobila za realizaciju projekata jer između ostalog, grad je u prvoj polovini godine dobio 1,2 milijarde dinara za izgradnju metroa.
Važno je napomenuti da se mnogi veliki projekti u Beogradu ne finansiraju iz gradskog, već iz republičkog budžeta i označeni su kao državni projekti. Među njima su metro, novi Savski most, EXPO, Nacionalni stadion, pruga Zemun Polje–Nacionalni stadion…
Otud, postavlja se pitanje: ako država finansira sve velike projekte u glavnom gradu, zašto Beograd grca u dugovima?
Kako kažu sagovornici Danasa, razlog su sve veća dugovanja javno-komunalnih preduzeća, naročito Gradskog saobraćajnog preduzeća i Beogradskih elektrana, zatim sporni tenderi sa prenaduvanim cenama, kao i to što se projekti loše planiraju i rade više puta.
Upravo i na poslednjem spisku 50 najvećih dužnika EPS-a i Srbijagasa nalaze se JKP “Beogradski vodovod i kanalizacija”, GSP Beograd, JKP Beogradske elektrane i JPKP “Lazarevac”.
Najavljeno je da će beogradski budžet početkom oktobra proći kroz još jedan rebalans ove godine, i to treći po redu, ali sumnju izaziva to što se dešava uoči parlamentarnih izbora 25. oktobra.
Sagovornici Danas upozoravaju da rebalans ne sme da postane predizborni bankomat iz kojeg će se novcem Beograđana kupovati politička podrška.
Na pitanje koji je razlog za još jedan rebalans i zašto se on dešava upravo pred izbore, ekonomista, ovlašćeni interni revizor u javnom sektoru i izvršni direktor organizacije “Beograd u pokretu” Nikola Radin je odgovorio da je treći rebalans u jednoj godini najbolji pokazatelj koliko je budžet Beograda loše planiran.
“Dok ne vidimo predlog rebalansa, ne možemo odgovorno tvrditi na koje će tačno pozicije novac biti raspoređen, ali činjenice su veoma zabrinjavajuće: budžet je već dva puta menjan, povećan je na više od 202 milijarde dinara, a onda je Republika morala dodatno da interveniše zbog opasnosti po tekuću likvidnost Grada”, ocenio je Radin.
Posebno je, kako kaže, problematično što se treći rebalans očekuje neposredno pred izbore.
“Zato ćemo veoma pažljivo analizirati svaku novu stavku i svako povećanje rashoda. Rebalans ne sme da postane predizborni bankomat iz kojeg će se novcem Beograđana kupovati politička podrška”, istakao je Radin.
Na pitanje čemu će biti namenjeno milijardu dinara koje je država nedavno prebacila gradu, Radin je istakao da sama odluka o transferu govori dovoljno – “prebacuje se zbog okolnosti koje mogu dovesti do ugrožavanja tekuće likvidnosti”.
“To nije novac za novi most, školu ili vrtić, već finansijska injekcija Gradu kako bi mogao da izvršava svoje obaveze”, naveo je Radin.
Prema njegovim rečima, taj novac mora da bude iskorišćen isključivo za obaveze zbog kojih je transfer i odobren, a javnost, kako je naglasio, mora da dobije precizan odgovor kome će biti isplaćen svaki dinar.
“Kada Republika mora da pomaže gradu čiji budžet premašuje 200 milijardi dinara da održi likvidnost, onda više nije dovoljno reći da postoji problem – mora se utvrditi kako je do tog problema došlo”, naveo je Radin.
Upitan šta je glavni uzrok loše finansijske situacije Grada Beograda, da li je to odluka da javni prevoz bude besplatan, korupcija, velika ulaganja ili investicije koje nisu bile neophodne, Radin je odgovorio da je suštinski problem način na koji se godinama planira i troši novac.
“Ne bih problem sveo na besplatan javni prevoz. Besplatan prevoz je politička odluka i ona ima svoju cenu, ali suštinski problem je način na koji se godinama planira i troši novac Beograđana. Imamo loše planiranje, ogromne ugovore, projekte čija je opravdanost često sporna i sistem javnih nabavki koji ne obezbeđuje dovoljnu konkurenciju”, rekao je Radin.
Naglasio je da zbog toga danas niko bez potpune revizije finansija Grada ne može ozbiljno da tvrdi gde je najveća rupa. Prema njegovom mišljenju, potrebno je otvoriti sve ugovore, obaveze, javne nabavke i finansijske tokove.
“Tek tada ćemo znati koliko je problem posledica lošeg planiranja, koliko pogrešnih prioriteta, a da li je i u kojoj meri bilo korupcije, treba da utvrde nadležni organi”, naveo je Radin.
Na pitanje da li će Grad Beograd eventualnoj novoj vlasti nakon 25. oktobra predstavljati “vruć krompir”, Radin je naglasio da eventualna nova vlast neće naslediti samo Beograd, već i njegove račune.
“Koliki su ti računi danas ne znamo i upravo je to najveći problem. Zato smatram da jedan od prvih poteza nove republičke vlasti mora biti da, u skladu sa zakonom, stvori uslove za formiranje privremenog organa u Beogradu, a da istovremeno počne potpuna kontrola finansija Grada – svih dugovanja, ugovora, javnih nabavki i preuzetih obaveza”, ocenio je Radin.
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović najavljuje da će treći rebalans beogradskog budžeta ove godine biti 5. oktobra.
„Razlog je loša finansijska situacija u gradu i to što bez transfera iz Republike grad ne može ništa da uradi, a to je politički rizik za vlast uoči parlamentarnih izbora, jer u Beogradu ima najviše birača. Ja često u šali kažem, najveći adut za studente, koje podržavam, jeste… Šapić”, rekao je Jovanović za Danas.
Na pitanje koja preduzeća su najveći gubitaši i zbog čega su se njihovi dugovi toliko uvećali, Jovanović je ukazao da javna komunalna preduzeća trenutno duguju dobavljačima 30 milijardi dinara, a glavni razlog je loše upravljanje i korupcija.
“Cena radova se veštački naduvava, isti poslovi se rade po više puta, tenderi se nameštaju, zapošljavaju se partijski paraziti. Upravljanje je katastrofalno, većinu javnih komunalnih preduzeća vode nekvalifikovana lica u nezakonitom v.d. statusu, a u mnogima su direktori partijski funkcioneri, što je zabranjeno Zakonom o javnim preduzećima”, naveo je Jovanović.
Najveći dužnici su, prema njegovim rečima, GSP Beograd, Beogradske elektrane i Beograd-put, a najviše korupcije ima još u Infostanu i Gradskoj čistoći.
Govoreći o lošem upravljanju, Jovanović je rekao da treba ukinuti “gomilu javnih komunalnih preduzeća u Beogradu, a preostale grupisati u jedinstveni Beogradski holding”.
“Tako bismo se rešili Infostana, gomile nepotrebnih nadzornih i upravnih odbora. Takođe treba ukinuti gradske sekretare, jer već postoji Gradsko veće. Treba smanjiti i troškove reprezentacije, broj službenih vozila i mnogo drugih mera”, naveo je Jovanović.
Dodao je da će milijardu dinara koju je Republika nedavno prebacila na račun Ggrada biti iskorišćene za isplatu zaostalih zarada i otpremnina za zaposlene u Apotekama Beograd.
Jovanović je ocenio da je to kap u moru i ništa sistemski ne može da reši i da se zbog toga sprema novi rebalans.
Komentari (0)