Kurtijeva odlučnost da uvede reciprocitet povodom pitanja srpskih ličnih karata i registarskih tablica, uz još jednu neuspešnu rundu Briselskog dijaloga, pokrenula je “šatl-diplomatiju” EU i SAD čiji su izaslanici prethodnih dana u Prištini razgovarali sa kosovskim zvaničnicima u pokušaju da spreče eskalaciju situacije na severu Kosova posle 1. septembra.

Pozivajući se na izvore iz Prištine, Demostat je preneo da SAD žele “značajan pomak” u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, i da im je u tom cilju potreban “konstruktivan” partner sa obe strane, što, kako se navodi u analizi, Kurti nije.

U tom kontekstu treba tumačiti izjavu ambasadora SAD u Beogradu Kristofera Hila da je srpska strana došla u Brisel “pripremljena za razgovor”, za razliku od prištinske delegacije koja, po njegovim rečima, nije bila spremna za razgovor o konkretnim pitanjima.

Indikativno je, po navodima Demostata, i to što se specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar tokom posete Prištini sastao i s predstavnicima vodeći opozicionih partija na Kosovu koje su na lokalnim izborima prošlog novembra porazile Samoopredeljenja Aljbina Kurtija u skoro svim većim gradovima, prvenstveno u Prištini i Prizrenu.

Izvori Demostata iz Prištine ocenili su i da nepokolebljivim stavom o reciprocitetu, Kurti “podiže cenu” unutar onog dela kosovskih Albanaca koji pripadaju tvrdom, nacionalističkom jezgru.

U slučaju da se na Kosovu ide na kartu novih izbora, ostaje pitanje kako bi Kurtijeva vlada bila srušena, pri čemu jedna od opcija ostaje najava predstavnika Srpske liste da će napustiti sve kosovske institucije ukoliko Priština ostane pri stavu u uvodjenju reciprociteta 1. septembra.