Francuski filozof koji je još 2015. godine objavio knjigu “U glavi Putina” istakao je da nije reč o delu iz psihologije, već da on kao Rus poreklom, pokušava da pronikne u “rusku folozofiju” i shvati šta je pokretalo Putina sve ove godine da kreira svoju viziju sveta.

Elčaninov se osvrnuo na već poznato poreklo Vladimira Putina, odrastanje, veliki uticaj Drugog svetskog rata i rano priključenje KGB-u koji za Putina nije “služba koja je ubijala disidente”, već svojevrsna “škola sovjetizma”.

Elčaninov je zato pročitao sve Putinove govore od dolaska na vlast, a onda i proučavao na koja su se filozofska učenja oni oslanjali.

“Putin vidi svet kroz blokove gde veliki vladaju i svoju filozofiju gradi na tri stuba. Prvi je ‘ruski put ili ruski glas’ koji kaže da Rusija ne sme da se utopi u globalnu civilizaciju, već mora da ima sopstveni put” kazao je Elčaninov na tribini u Francuskom institutu.

Tu se, kako je pojasnio, Putin oslanja na filozofe “slavenofile” kakav je Nikolaj Danilevski koji kaže da su Rusija i Evropa nepomirljive civilizacije i da će doći dan kada će njihovo sučeljavanje biti neophodno.

Drugi stub Putinovog sveta je “konzervativni zaokret”, odnosno nešto što se ponavlja od 2012. godine, a to je da je zapad upao u dekadenciju i da je izgubljen u homoseksualnoj kulturi, nasuprot tradicionalnoj porodici.

“Putin je dekretovao da je konzervativna, religiozna Rusija nova doktrina države i da stoji naspram zapada koji ruši trka za novcem i homoseksualizam”, rekao je Elčaninov.

Treći stub takozvanig “putinizma” nazvao je “evroazijski pokret”, odnosno učenje da Rusija ne pripada Evropi, odnosno latinsko – germanskom svetu, već je bliža sa turskim i uopšte muslimanskim narodima.

I tu se nastavlja učenje da “Strastvenost” postoji na istoku, a Evropa i SAD su “upali u dekadenciju”.

Omiljeni filozof, ili kako kaže Elčaninov “gotovo zvanični filozof Rusije” je Ivan Iljin, koji je živeo početkom 20. veka, takozvani “filozof belih Rusa” a kojeg je “ponovo otkrio Nikita Mihalkov”.

Iljin je pisao kakav treba da bude vodja postkomunističke Rusije i učio da on ne treba da bide poput nacista, već “da dugo godina dolazi na vlast putem izbora”, da odlučno brani Rusiju “jer Zapad želi da je raskomada”.

Iljina ruski predsednik često citira i njegove knjige poklanja svojim saradnicima, kaže Elčaninov.

Zato je, kako je naveo, još 2015. godine nakon aneksije Krima, njemu bilo jasno da “je Putin već sve smislio” i kada se čita šta je govorio vidi se da on strpljivo gradi svoju viziju.

“Zato mislim da nismo ni blizu kraja rata u Ukrajini i još dugo ćemo trpeti posledice. Ja za razliku od mnogih, ne smatram da je Putin lud, već samo da se zatvorio u svoju viziju”, rekao je francuski filozof ruskog porekla na tribini “U glavi Putina”.