Kada se rast zarada uporedi sa stopom inflacije od 9,2 odsto u EU prošle godine, proizilazi da je povećanjem plata u prošloj godini nadoknađena samo polovina poskupljenja troškova života.

Jaz između zarada i inflacije je još veći kada su u pitanju najosnovniji troškovi života: troškovi stanovanja i komunalija (18 odsto imaju udeo u ukupnim troškovima) su rasli četiri puta brže od plata, dok su transport i hrana (12 odsto) porasli tri puta brže.

Realne zarade, koje označavaju kretanje plata u odnosu na inflaciju, pale su prošle godine u svim zemljama članicama EU za prosečno čak devet odsto. Poređenja radi, stvarni profit je povećan za jedna odsto, pokazuju podaci Eurostata.

Podaci Evropske centralne banke (ECB) pokazuju da su povećanja profitnih marži u 2021. i 2022. godini bila veća od povećanja jediničnih troškova rada, što znači da rast profitnih stopa ima značajniju ulogu u pokretanju inflacije.

Komentarišući ove podatke Eurostata generalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata Ester Linč je ocenila da su poskupljenja ugrozila životni standard zaposlenih i njihovih porodica.

“Ove brojke su još jedan dokaz da su radnici žrtve inflacije, a ne njen uzrok. Iza ovih cifara stoje stvarni ljudi koji se bore da obezbede hranu za svoje porodivce, zagreju svoje domove i čak priušte prevoz do svog radnog mesta”, rekla je Linč.

Dodala je da je pad životnog standarda radnika rezultat toga što kompanije, posebno one u energetskom i prehrambenom sektoru, koriste probleme sa snabdevanjem da povećaju svoje cene i ostvare rekordne profite.

Prema njenim rečima, “vreme je da političari prestanu da kažnjavaju žrtve inflacije smanjenjem plata i da se pozabave pravim uzrokom inflacije oporezivanjem viška profita”.