Jedan od poslova na kojem je čak i početnicima zagarantovana zarada od oko 80.000 dinara je varilac, dok plata iskusnih majstora ove struke iznosi i više od 2.000 evra.

PR Infostuda Miloš Turinski rekao je da je u oglasima na tom portalu plata varioca išla i do 4.000 evra, ali ukazuje da su to uglavnom sezonski poslovi, po projektima, od tri do šest meseci i da zarada jeste velika, ali da često nije zagarantovan posao tokom cele godine.

U Srednjoj mašinskoj školi u Novom Sadu navode da taj profil nije naročito popularan medju decom, ali da su poslodavci veoma zainteresovani za zapošljavanje tog kadra.

“Poslodavci stalno pitaju da li imamo đake koji bi došli na praksu ili su prošle godine završili, a da žele da rade. Osnovne bravarske i zavarivačke radove savladaju u školi i odmah mogu da rade, a za neke posebne tipove zavarivanja idu na dodatne obuke i tamo stiču sertifikate. Plata zavisi od firme, ali i od vrste zavarivanja”, rekla je pomoćnica direktora Srednje mašinske škole Dušana Đorđević.

Za ovaj profil, prema njenim rečima, ima više zainteresovanih koji su odlučili da menjaju profesiju, nego onih koji ga upisuju posle osnovne škole.

Đorđević je rekla da ta škola organizuje i vanrednu nastavu, a najčešće dolaze oni koji su završili gimnazije i idu na prekvalifikaciju na niži, treći stepen. Navodi i primer da se jedan momak koji je završio medicinsku školu prekvalifikovao za bravara zavarivača.

Profil mehaničar motornih vozila, odnosno automehaničar, najpopularnije je zanimanje sa trećim stepenom u toj Srednjoj mašinskoj školi i kod učenika i kod privrednika, a to je još jedna od profesija koja garantuje platu daleko iznad proseka.

“To je logično ako imamo u vidu broj automobila i razvoj automobilske industrije, a sve je više i servisa u kojima dobijaju šansu da rade. Deca su za taj smer zainteresovana i to odeljenje je uvek puno. Plata zavisi od stručnosti. Zavarivači bolje zarađuju, jer ih je manje, ali lepo zarađuju i mehaničari. Zavisi koliko su vešti, ali i stručni i u kom servisu rade”, rekla je Đordjević.

Ona je ocenila da je važno da i roditelji i deca budu svesni da postoje zanati u kojima mogu lako da se zaposle i da dobro zarađuju.”Interesovanje dece je generalno slabo za sva zanimanja sa trećim stepenom obrazovanja.Došli smo u situaciju da je decu sramota da kažu da su bravari, ne zvuči im fensi i popularno. Roditelji igraju veliku ulogu i mora se raditi i na njihovom osvešćivanju”, rekla je Đorđević.

Predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica rekao je da je početna plata u pekari 80.000 dinara, što su danas dve minimalne zarade, ali da majstori ovog zanata, oni koji imaju više iskustva, zarađuju i do 180.000 dinara.

“U industrijskim pekarama, gde cela proizvodnja zavisi od pekara zarada može da bude i veća. Oni odgovaraju za ceo tok proizvodnje. Noćni rad podiže platu, a naročito dobro zarađuju buregdžije. Taj posao je težak, ručno se radi i zahtevno je, a potrebno je uložiti veliki snagu. Ne postoji mašina koja bi mogla da ih zameni i da napravi kore za burek”, rekao je Pralica i dodao da je mladima potrebno šest do deset meseci da “ispeku” taj zanat.

U Poslovnom udruženju “Srbijatransport” rekli su da vozačiautobusa zaradjuju od 80.000 do 100.000 dinara, a da su plate onih koji voze kamione i mnogo više. Plata uglavnom zavisi od poslodavca, ali mogu da zarade i do 300.000 dinara ako voze u međunarodnom transportu.

Kolika je potražnja za ovim kadrom svedoči i to što su u nekim firmama stalno otvoreni konkursi za zapošljavanje. Za ovaj profil se đaci obrazuju u saobraćajnim školama, ali iz Poslovnog udruženja ukazuju na problem sa ulaskom u profesiju, jer zbog domaćih propisa, đaci moraju da napune 21 godinu da bi mogli da voze šlepere, pa mnogi odustanu čekajući da ispune starosni uslov. S druge strane, i kod ove profesije je sve više onih koji se prekvalifikuju iz drugih zanimanja.