Predavanja su na seminaru održali eminentni stručnjaci u oblasti zaštite šećerne repe i mineralne ishrane. Pored aktuelnih tema, organizovana je i panel diskusija sa temom “Inovacije u proizvodnji šećerne repe”, u kojoj su učestvovali eksperti u primeni inovativnih tehnologija u ratarskoj proizvodnji, koji su učesnicima seminara podeliti svoja iskustva.

Na seminaru se razgovaralo i o prednosti i uštedama kroz primenu koncepta precizne poljoprivrede, posebno varijabilnog djubrenja, primeni snimaka iz dronova i tehnologiji primene tečnih azotnih djubriva.

Pojedini učesnici panela su, kako je navedeno, prvi put primenjivali novi pristup u zaštiti na osnovu Sunokovih preporuka i ostvarili izuzetne rezultate.

“Podrška države proizvodjačima šećerne repe od 35.000 dinara po hektaru je došla u pravo vreme za 2023. godinu i rezultirala povećanom zainteresovanošću za setvu jedne od strateških kultura, koja nam obezbedjuje samodovoljnost u proizvodnji šećera”, rekao je direktor kompanije Sunoko Slobodan Košutić.

Dodao je da je u svetu, snabdevanje robama i hranom postalo neizvesne, zbog čega se obezbedjenje proizvodnje osnovnih životnih namirnica postavlja kao imperativ.

Ulaganja u istraživanja i razvoj kompanije Sunoko su, prema njegovim rečima, doprinela da se i u ovoj godini sa ekstremno sušnim letom u kojoj su prinosi drugih useva poput soje i kukuruza značajno podbacili, ostvari prinos šećera na nivou petogodišnjeg proseka.

“Država daje podršku preko šećerana za najviše 500 hektara po proizvodjaču, pri čemu površine pod šećernom repom moraju biti prijavljene u skladu sa posebnim propisom kojim se uredjuje registracija gazdinstava, kao i da ne predstavljaju povezana lica”, rekao je Košutić.

Podršku, kako je rekao, ostvaruju proizvodjaci za ostvareni prinos od najmanje 50 tona po hektaru plative šećerne repe.

Dodao je da su sredstva ograničena i u slučaju prekoračenja predvidjenog budžeta pravo prvenstva se ostvaruje redosledom potpisivanja ugovora sa šećeranom.

Pravo na podršku ostvaruju proizvodjači sa aktivnim RPG-om u iznosu od 35.000 dinara po hektaru prijavljene i zasejane šećerne repe.

Direktor Istraživačko-razvojnog centra, Saša Rajčić, istakao je da je i u 2022. godini IRC nastavio sa testiranjem najnovije genetike u cilju izbora sorti koje će bolje odgovoriti specifičnostima domaćih proizvodnih uslova.

“Fokus rada IRC-a je unapredjenju zaštite od cerkospore i rešavanje problema truleži korena šećerne repe. Posebno smo ponosni uspešnim uspostavljanjem rada laboratorije za zemljište, opremljenom ICP urdjajem najnovije generacije.

U saradnji sa profesorom Miroslavom Nikolićem uspostavili smo metodu za analizu zemljišta koja je prilagodjena tipovima zemljišta na kojima se gaji šećerna repa u Srbiji”, rekao je Rajčić.

Dodao je da su se opredelili za Mehlich 3 metodu koja štedi resurse, a sa druge strane omogućuje značajno kvalitetnije rezultate, tačnije informacije o sadržaju lakopristupačnih makro i mikro elemenata u zemljištu u odnosu na druge, većinom korišćene metode.

On je rekao da su sa ekonomskog i ekološkog aspekta, veoma bitne kvalitetno sprovedene analize zemljišta sa pravilnom preporukom za djubrenje u cilju smanjivanja unosa mineralnih djubriva i povećanju otpornosti biljke na stresne uslove.

“S obzirom na sve više ograničen izbor aktivnih materija koje su dozvoljene u poboljšanju zaštite od korova, u saradnji sa dr Goranom Malidžom radimo na ispitivanju novih koncepata zaštite od korova, gde akcenat postavljamo na kombinaciji mehaničkih sistema zaštite sa hemijskim. Pored laboratorijskih ispitivanja, obilazak terena stručnjaka IRC-a i transfer znanja preko sirovinskog sektora prema krajnjim proizvodjačima je od presudnog značaja”, rekao je Rajčić.

Jedan od predavača, direktor Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu u Beogradu, Nenad Trkulja u svom predavanju je razmatrao značaj primene sredstava za zaštitu useva šećerne repe u skladu sa najnovijim saznanjima zasnovanim na višegodišnjim ispitivanjima i smernicama dobre poljoprivredne prakse.

Trkulja se osvrnuo na pojavu bolesti lista i korena u prethodnim godinama i strategiju suzbijanja ovih bolesti koja se sprovodi na poljima šećerne repe.

“U cilju optimizacije primene sredstava, naučni rezultati se koriste za definisanje planova i programa zaštite useva. Primena sredstava bazira se na konceptu integralne zaštite bilja koji podrazumeva primenu svih neophodnih agrotehničkih mera u cilju smanjenja obima primene hemijskih sredstava, a naglašava i značaj primene alternativnih i bioloških pristupa u suzbijanju patogena”, rekao je Trkulja.

Trkulja je ocenio da je osnivanjem IRC-a Sunoko dao veliki doprinos razvoju istraživanja u oblasti proizvodnje i zaštite šećerne repe i na taj način podržao proizvodjače koji mogu dobiti sve neophodne smernice i savete koji se tiču procesa proizvodnje šećerne repe.

Na taj način, kako je rekao, proizvodjači ostvaruju maksimalne prinose, a obzirom na to da proces proizvodnje kontroliše stručni tim, postiže se maksimalan učinak u ekonomskom i ekološkom pogledu.

Kompanija Sunoko je jedan od najefikasnijih proizvodjača šećera u Evropi i kompanija koja je 2019. godine osnovala Istraživačko-razvojni centar za šećernu repu, koji se bavi primenjenim istraživanjima u tehnologiji proizvodnje ove značajne ratarske kulture. Rezultati istraživanja se predstavljaju na edukativnim skupovima koje kompanija organizuje.