Konferencija čiji su zjednički domaćini Kineska akademija poljoprivrednih nauka (CAAS) i Konsultativna grupe za međunarodna poljoprivredna istraživanja, fokusirana je na ključna pitanja istraživanja pšenice, kao što su povećanje prinosa pšenice, smanjenje rizika po životnu sredinu, nove tehnologije oplemenjivanja, optimizovani sistemi proizvodnje i poboljšanje nutritivnog kvaliteta pšenice, prenosi Sinhua.

Konferencija je pod nazivom “Pšenica budućnosti: otpornost i održivost“ otvorena je u ponedeljak uveče, u hibridnom formatu, što podrazumeva predavanja na licu mesta i virtuelnih predavanja, kao i onlajn emitovanja.

Stručnjaci su se složili da promovisanje kvalitetnog razvoja industrije pšenice ima veliki značaj, posebno imajući u vidu izazovnu međunarodnu situaciju.

Prema rečima Vu Veihue, potpredsednika Stalnog komiteta Nacionalnog narodnog kongresa i akademika Kineske akademije nauka (CAS), bezbednost hrane je važna garancija za svetski mir i razvoj. Međutim, globalna ekonomska recesija izazvana pandemijom kovid-19, regionalni sukobi i ekstremne vremenske prilike predstavljaju ozbiljne izazove za globalnu bezbednost hrane.

Kao jedna od najmnogoljudnijih zemalja na svetu, Kina je preduzela efikasne mere da obezbedi globalnu bezbednost hrane, dodao je on.

“Moramo transformisati naše poljoprivredno-prehrambene sisteme da budu efikasniji, inkluzivniji, otporniji i održiviji“, rekao je na svečanom otvaranju Ću Dongiu, generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, u obraćanju putem video veze.

“Radujem se rezultatima ovog kongresa, koji će dati sugestije o budućnosti pšenice, sa fokusom na otpornost i održivost“, dodao je on.

Prognoza FAO za globalnu proizvodnju žitarica u 2022. je 0,6 odsto manja od globalne proizvodnje u 2021. a prognoza za globalnu proizvodnju pšenice bila je jedan odsto niža u odnosu na prethodnu godinu, dodao je Ću.

U svom govoru, Vu Kongming, predsednik CAAS-a, otkrio je da u saradnji sa međunarodnim partnerima, CAAS ima za cilj da pokrene globalnu inicijativu za zajedničko uspostavljanje mehanizma deljenja resursa germplazme useva, uključujući pšenicu, kako bi se realizovala nova zelena revolucija u rasvetljavanju i primeni genetskih resursa za doprinos globalnoj bezbednosti hrane i ishrani ljudi.

Prema rečima Kurtisa Pozniaka, predsednika Međunarodnog organizacionog odbora Međunarodnog kongresa o pšenici, fokus ovogodišnje konferencije je da se istraže strategije za efikasno korišćenje genetskih resursa povezanih sa pšenicom kroz globalnu saradnju, kako bi se poboljšala produktivnost pšenice i kako bi se suočili sa izazovima kao što su klimatske promene.

Pšenica je važna osnovna roba za preko 35 odsto svetske populacije, sa globalnom proizvodnjom koja je dostigla preko 760 miliona tona 2020. godine, naveo je Ću, pozivajući se na izveštaj FAO. Kao dvogodišnji događaj, konferencija, koja bi trebalo da se završi u četvrtak, pružila je platformu učesnicima da podele najnoviji napredak i razviju preporuke za buduću pšenicu u smislu istraživanja, tehnologije i transfera.