“Milanović je na sastanku 9. marta ponudio da će namestiti, centrirati, buduću javnu nabavku ako pristanemo na raskid ugovora, a u suprotnom ulazimo u rat”, rekao je Vlahović.

On je na konferenciji za medije, povodom najave gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića da će 13. aprila odbornicima Skupštine predložiti raskid ugovora sa tom kompanijom, rekao da se navedeni razlozi menjaju, od toga da više ne postoji javni interes, do zamerki da kompanija ne ispunjava ugovorne obaveze.

Vlahović je rekao da ni on, ni njegove kolege nikada do sada nisu dobili takvu nezakonitu ponudu i da nije reč o nepostojanju javnog interesa, “nego o ličnom interesu pojedinaca iz gradske vlasti”.

“Ovu ponudu tumačimo kao klasičnu ucenu, a ne kao ponudu za sporazumni raskid ugovora”, rekao je Vlahović.

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu izmedju Grada Beograda i Kentkarta predvidja, prema njegovim rečima, da rizik ostvarenih prihoda od prevoza snosi Grad jer uredjuje tarifni sistem, odredjuje područje primene, vrste karata, cene i svega ostalog.

Kako je rekao ne stoji Šapićeva primedba da nije ostvaren očekivani prihod iz studije koja je napravljena pre potpisivanja ugovora jer je projekcija pre potpisivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu napravljena za referentni period pre pandemije, a posle nje su se okolnosti izmenile i ljudi su počeli da rade od kuće i manje koriste prevoz.

Vlahović je rekao da je o svemu obavešten pravni tim kompanije koji će preduzeti odredjene korake i da je teško proceniti koliko bi obeštećenje u ovom trenutku zatražili.

Naveo je da su obavešteni i Vlada Srbije, predsednik države i ministar finansija i da Srbija i Turska, gde je matična kompanija, imaju potpisan sporazum o zaštiti investicija i da prvo teče period od šest meseci u kome bi ugovorne strane trebalo da pokušaju da mirnim putem reše spor, a ako ne uspeju odluku donosi medjunarodna arbitraža.

On je rekao da je izrečeno više grubih neistina, medju kojima je da Grad nema uvid u prikupljena sredstva od karata. U svakom trenutku Grad je, kako je rekao, mogao da ima uvid u sve bankarske račune na koje se slivaju prihodi od prodatih karata.

Prema njegovim rečima ne stoji ni primedba Grada da validatori nisu unapredjivani jer je Beograd bio jedan od tri grada u svetu gde su ti uredjaji mogli da očitaju beskontaktnu bankarsku karticu.

On je rekao da su validatori postavljani na vrata po zahtevu Grada i da ne snose odgovornost za zadržavanje putnika.

Na pitanje da li su validatori dobro funkcionisali Vlahović je rekao da je u 1.800 vozila bilo 8.000 uredjaja i da su se dešavali dnevni kvarovi, a da je kompanija platila nekoliko kazni.

Kompanija Kentkart, prema njegovim rečima zapošljava u Beogradu 350 radnika od kojih su najbrojniji kontrolori.