“Mi nemamo kazneni pristup prema Srbiji, ne govorimo ni o kakvim sankcijama ili ucenama, samo predstavljamo jedan način da se izađe iz ove situacije, za koji smo sigurni da će biti koristan za region i za narod,” rekao je Košar u zajedničkom intervjuu sa ambasadorkom Konrad za televiziju Prva.

Košar je rekao da se prestavljaju prednosti i koristi za narod ukoliko strane pristanu da idu napred sa tim predlogom i da će u suprotnom naravno biti posledica, ali da to nisu sankcije.

“Jednostavno ističemo činjenicu da će to biti izgubljena prilika za razvoj regiona, izgubljena prilika za narod da ima više kontakata sa susedima, jedna izgubljena prilika za Srbiju”, rekao je Košar, koji je naglasio da on i nemačka ambasadorka ne učestvuju u pregovorima međunarodnih izaslanika i predstavnika Srbije i Kosova.

Košar je ukazao da zahtev za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine nije ništa novo, da je to zacrtano kao važan element puta Srbije ka EU, i da nije stavljeno na sto ovim predlogom već je od početka aktuelno, podvlačeći da to nisu “sankcije ili ucena”, ali jeste “podsticaj da se ubrza put prema rešenju”.

Francuski ambasador je rekao da je cilj predloga normalizacije odnosa Beograda i Prištine da se izbegne ponavljanje kriza kao što je bio slučaj proteklih nedelja.

“Želimo da srpska manjina na Kosovu može da živi u miru, da ima normalne odnose sa svim narodima. Govorimo o normalizaciji, nadamo sa da će taj put omogućiti Srbiji i Kosovu da ubrzaju njihov put ka članstvu u EU”, rekao je Košar.

Nemačka ambasadorka je rekla da sa jedne strane imaju dijalog za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i nade da će pod okriljem specijalnog predstavnika EU ti razgovori dovesti do sporazuma, a s druge su srpske evrointegracije gde postoje konkretni koraci koji se moraju preduzeti u oblasti pravosuđa, medija, kao i usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU.

“U vezi sa integracijom u EU mi nemamo pristup sankcija mi želimo da podržimo preko EU i bilateralno pomažemo put Srbije u pravcu Evropske unije i to je sve”, rekla je Konrad.

Oko takozvanih crvenih linija treba da odluče pregovori obe strane, rekla je Konrad i podržala nastojanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da pridobije širu podršku za “odluke koje se moraju doneti”.

Ona je izrazila nadu da će na Kosovu Zajednica srpskih opština biti što pre formirana.

Konrad i Košar nisu mogli da kažu da li postoji neki redosled postizanja dogovora, da li treba prvo da bude formirana ZSO pa tek onda da se govori o francusko-nemačkom predlogu.

“Ne mogu da kažem da postoji neki redosled ali logično je, ZSO je već usvojena, kao što ste videli svi izaslanici i predstavnici naših zemalja su na tome insistirali, tako da postoji konsenzus da ZSO mora biti implementirana i brzo se uspostaviti”, rekao je Košar i dodao da je na Beogradu i Prištini da razgovaraju o detaljima.

Košar je rekao da zna da postoji percepcija da je Francuska protiv proširenja EU ali da je to pogrešno mišljenje, i da Francuska kao i Nemačka insistiraju na tome da EU bolje funkcioniše ali da ne znači da će to otežati proširenje, naprotiv, da EU mora da bude efikasnija kako bi odluke o proširenju bile brže donete.

“(Francuski predsednik Emanuel) Makron je rekao da želi da Srbija i Zapadni Balkan budu u EU i to u razumnom roku, to je nešto na čemu radimo zajedno sa Nemačkom i svim našim partnerima iz EU i nadamo se da će i Srbija da se trudi da ubrza taj put”, rekao je Košar.

Francuski ambasador je rekao da je svestan percepcije pada podršlke EU u Srbiji, ali i da je “malo šokiran” na način na koji je EU predstavljena kao antisrpska.

Košar je rekao da nije antisrpsko ponašanje ponuditi mladim Srbima da studiraju u Evropi, mogućnost da Srbija učestvuje u istraživačkim programima u EU i dati Srbiji 300 miliona evra pomoći, i dodao da je važno da se shvati ko su pravi prijatelji Srbije.

“Važno je da shvatite ko su pravi prijatelji Srbije, mi ne tražimo od mladih Srba da idu da ratuju u varvarskom ratu i da tamo poginu”, rekao je on.