“Ovaj strukturirani okvir ojačan finansijskom podrškom postaje ključ za besprekornu integraciju. Ohrabruje usvajanje evropskih propisa i standarda, promovišući integraciju kako u regionu tako i u EU. Plan je most koji povezuje apspiracije sa realnošću”, rekao je Kovačevski u Skoplju, na sastanku lidera Zapadnog Balkana o planu Evropske komisije za rast regiona.

Kako je istakao, ova strategija dvostruke integracije ne samo da ubrzava proces pristupanja, već donosi i trenutne koristi – povećanje trgovine i investicija, poboljšanu konkurentnost i regionalnu povezanost.

Kovačevski, koji je domaćin sastanka, napomenuo je da Plan rasta prevazilazi ekonomske strategije i da je prava pokretačka snaga ka prosperitetnoj budućnosti Zapadnog Balkana.

“Plan je snažan simbol nepokolebljive posvećenosti reformama, odlučujući korak za transformaciju i za usklađivanje nacionalnih ekonomija sa visokim evropskim standardima. Ovaj instrument je za nas prelomni trenutak. Njime će zemlje Zapadnog Balkana ubrzati temeljne reforme, stvarajući vezu između zajedničkog regionalnog tržišta. U tom procesu, pristup dodatnoj finansijskoj pomoći postaje ključni element. Instrument za reforme i rast deluje kao finansijski stub koji podržava reforme”, podvukao je Kovačevski.

Sastanku u Skoplju prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije, Crne Gore i Kosova Edi Rama, Milojko Spajić i Aljbin Kurti, ministar finansija i trezora u Savetu ministara BiH Srđan Amidžić, kao generalni direktor za susedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisijiGert Jan Kopman i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajan.

Prisutni su i vicepremijer Severne Makedonije za evropska pitanja Bojan Maričić i ministar finansija Fatmir Besimi, njihove kolege iz zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici Saveta za regionalnu saradnju, CEFTA, Komorskog investicionog foruma, USAID, Fondacije za otvoreno društvo, Centra za Evropu, Atlantskkog saveta, kao i predstavnici nekoliko međunarodnih finansijskih institucija poput Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke.

Plan rasta Zapadnog Balkan, koji je Evropska komisija usvojila u novembru prošle godine, predviđena je finansijska podrška od šest milijardi evra za period 2024-2027.

Od ovih sredstava dve milijarde su bespovratni grantovi, a četiri milijarde su povlašćeni krediti koje daje EU. Svrha Plana je da podstakne ekonomski rast i ubrza socioekonomsko usklađivanje.