UN su ocenile da je porast stanovništva bez presedana, jer je 1950. godine bilo 2,5 milijardi ljudi, a rast populacije predstavlja rezultat “postepenog povećanja dužine života zahvaljujući napretku koji je postignut u medicini, zdravlju, ishrani i ličnoj higijeni”.

Rast broja stanovništva takodje predstavlja ogromne izazove za najsiromašnije zemlje, gde ima i najviše ljudi.

Prag od osam milijardi predjen je dok je u toku Konferencija UN o klimi (COP27) u Egiptu. Taj skup svedoči o teškoćama bogatih zemalja, koje su najviše odgovorne za globalno zagrevanje, i siromašnih zemalja koje traže pomoć od posledica emisije gasova sa efektom staklene bašte, ocenile su UN.

UN su navele da će Indija, zemlja od 1,4 milijarde stanovnika, 2023. postati najmnogoljudnija na svetu, nadmašivši Kinu, a u narednim decenijama trebalo bi da doživi eksploziju svog urbanog stanovništva sa već prenaseljenim mega-gradovima i nedostatkom osnovne infrastrukture.

U Bombaju, oko 40 odsto stanovništva živi u siromašnim četvrtima, često u improvizovanim kolibama, u kojima u većini nedostaju tekuća voda, struja i kanalizacija.

Dodaje se da će više od polovine rasta stanovništva do 2050. godine dolaziti iz samo osam zemalja – Demokratske Republike Kongo, Egipta, Etiopije, Indije, Nigerije, Pakistana, Filipina i Tanzanije.

A do kraja veka, tri najnaseljenija grada na svetu biće afrička – Lagos u Nigeriji, Kinšasa u Kongu i Dar Es Salam u Tanzaniji, dodale su UN.