Partnerstvo za konkurentni region (CORE Partnership), u saradnji s Nemačkom razvojnom saradnjom koju sprovodi GIZ, raspisalo je javni poziv čelnicima lokalnih samouprava da prateći kriterijume BFC SEE sertifikacije unaprede rad i efikasnost lokalne administracije i tako zavrede epitet grada po meri privrede.

Poziv je otvoren za ukupno 50 lokalnih samouprava iz regiona, koje dosad nisu učestvovale u BFC SEE programu.

“Poziv upućujemo reformski orijentisanim lokalnim liderima koji učešćem u programu ulaze u regionalnu utakmicu za održive investicije i bolji životni standard”, kazala je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Ona je navela da je početni korak u ovom procesu da lokalna zajednica prepozna jedinstvene potencijale i ulogu privrede u kreiranju održive strategije razvoja i da BFC SEE program u tome pomaže jer daje jasne smernice za očuvanje zaposlenosti i otvaranje radnih mesta kroz jačanje partnerstva s lokalnom privredom.

“Kriterijumi prate razvojne i prostorne planove, i pomažu da se unapredi organizacioni kapacitet, efikasnost i nivo digitalizacije opštinskih usluga”, kazala je Jovanović.

Prema njenim rečima, standard rangira i konkurentnost u pogledu lokalnih nameta i posebno vrednuje podršku preduzetništvu, inovacijama i zelenoj ekonomiji, rekla je Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

Podsetila je da se BFC SEE program sprovodi od 2012. godine, a da je dosad više od 100 gradova i opština prošlo kroz proces sertifikacije i da trenutno 45 lokalnih samouprava poseduje sertifikat koji predstavlja pečat kvaliteta njihovog poslovnog okruženja.

“U Srbiji važeći BFC sertifikat poseduju Paraćin, Čačak, Ruma, Bor, Stara Pazova, Leskovac, Novi Sad, Požarevac, Šabac, Ćuprija i Pećinci i oni jesu među najuspešnijim lokalnim samoupravama kada je reč o privlačenju ulaganja i razvoju lokalne privrede”, kazala je Jovanović.

Naglasila je da sertifikat BFC gradovima donosi prepoznatljivost u odnosu na druge lokalne samouprave, uz bolju poziciju na investicionoj mapi jugoistočne Evrope i veće šanse za privlačenje ulaganja.

“Dobijaju i priliku za učešće u regionalnim projektima koje finansiraju međunarodni donatori, a kroz članstvo u BFC klubu i mogućnost za razmenu znanja s najuspešnijim lokalnim samoupravama. Sve to na kraju vodi do novih radnih mesta i boljeg kvaliteta života građana”, navela je Jovanović.

Rezultati istraživanja koje je sprovelo Partnerstvo za konkurentni region pokazalo je da više od tri četvrtine lokalnih samouprava koje su prošle kroz ovaj proces, smatra da je bio koristan i ističu da ih je najviše motivisalo unapređenje efikasnosti rada administracije, privlačenje novih investicija i prepoznatljivost lokalne samouprave.

Njih 98 odsto bi BFC SEE preporučili i drugim gradovima i opštinama.

Proces sertifikacije traje 12 meseci i počinje obukom tima lokalne samouprave koji je zadužen za ispunjavanje postavljenih kriterijuma.

Sledi proces evaluacije, u kojem se ocenjuje trenutno stanje u gradu ili opštini, nakon čega se rukovodstvu dostavlja izveštaj s konkretnim preporukama za unapređenje koje je potrebno primeniti u zadatom periodu.

Na kraju procesa, nezavisna verifikaciona komisija procenjuje da li lokalna samouprava ispunjava uslove da stekne BFC SEE sertifikat.

Za učešće u programu, zainteresovani gradovi i opštine mogu da dostave prijavu putem sajta www.bfc-see.org ili da se obrate NALED-u, kao nadležnom Tehničkom sekretarijatu za sprovođenje BFC SEE programa u Srbiji.

U narednom periodu biće organizovana i info sesija “Kako dostići standarde međunarodne BFC SEE sertifikacije” gde će svi zainteresovani učesnici, predstavnici gradova i opština moći će da se dodatno informišu o detaljima i uslovima učešća u BFC SEE programu.

Partnerstvo za konkurentni region (CORE Partnership) okuplja više od 20 institucija i organizacija iz jugoistočne Evrope. Sprovođenje BFC SEE programa podržava GIZ Otvoreni regionalni fond za modernizaciju opštinskih usluga (GIZ ORF MMS).

Precizirano je da se kvalitet lokalnog poslovnog okruženja ocenjuje na osnovu više od 60 kriterijuma koji su grupisani u 10 kategorija.

Kako je objašnjeno, to su, najpre, posedovanje strateškog plana razvoja sa planom kapitalnih infrastrukturnih ulaganja, postojanje funkcionalne Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, kao i Privrednog saveta za stalnu komunikaciju i saradnju s privredom u cilju kreiranja boljih uslova poslovanja.

Za svaku modernu lokalnu samoupravu neophodno je da ima i efikasan sistem izdavanja građevinskih dozvola, da raspolaže informacijama gde je moguće ulagati i koje povoljnosti za investiranje nudi i da je transparentna po pitanju troškova poslovanja za privredu.

Potrebno je i da poseduje programe prekvalifikacije radne snage prema potrebama investitora.

Posebno se vrednuje stimulisanje razvoja preduzetništva kroz finansijske i nefinansijske podsticaje i olakšice, posvećenost zaštiti životne sredine, kao i digitalizaciji administrativnih procedura i rešenja za efikasnije informisanje građana i privrede, saopštio je NALED.