Za usvajanje izborne reforme glasalo je 400 poslanika donjeg doma nemačkog parlamenta, Bundestaga, a protiv je bio 261.

Bundestag trenutno ima rekordnih 736 poslanika, a ubuduće će bi trebalo da ima 630. Naredni redovni parlamentarni izbori u Nemačkoj treba da budu održani u jesen 2025. godine.

Prethodni predlozi za reformu izbornog sistema nisu dobili podršku većine poslanika zbog velikih razlika u stavovima među strankama.

Na nemačkim izborima svaki birač ima dva glasa, na jednom listiću glasa za konkretnog kandidata (većinski izborni sistem), a na drugom za partijsku listu (proporcionalni izborni sistem).

Parlament je do sada imao najmanje 598 poslanika, od kojih je 299 birano po većinskom principu (u 299 izbornih jedinica), a najmanje 299 (u praksi uvek više od toga) po proporcionalnom sistemu.

Glasovi dati po proporcionalnom sistemu bili su važniji jer je broj mandata koji jedna lista ima u parlamentu bio ekvivalentan procentu glasova koji je ta lista dobila.

Ako bi neka partija po većinskom principu (prilikom glasanja za pojedinačne kandidate) dobila više mandata nego što joj pripada po proporcionalnom sistemu, ona bi zadržala dodatne mandate i za taj broj bi bio uvećan ukupan broj članova parlamenta. U tom slučaju je povećavan i broj poslanika drugih stranaka kako bi bila očuvana proporcionalnost.

Budući da su tradicionalne velike nemačke stranke nastavile da dominiraju na izborima po većinskom principu, Bundestag je po pravilu imao mnogo više poslanika od minimalnih 598.

Da bi učestvovala u raspodeli mandata, stranka je do sada morala da osvoji najmanje pet odsto glasova na izborima za partijske liste ili da ima najmanje tri direktno izabrana poslanika po većinskom principu.

Danas usvojena izborna reforma, koju je predložila vladajuća koalicija socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca, predviđa da Bundestag ubuduće ima fiksnih 630 poslanika i da taj broj ne može da se povećava zavisno od rezultata izbora.

Prema novom sistemu, stranka za ulazak u parlament mora da osvoji najmanje pet odsto glasova na izborima za partijske liste, dok je opcija sa tri direktno izabrana po većinskom principu eliminisana.

Takođe, nova pravila predviđaju da partije nemaju pravo na dodatna mesta u slučaju većeg broja osvojenih mandata po većinskom nego po proporcionalnom principu, nego bi neki od direktno izabranih kandidata ostali van parlamenta.

Promena pravila je izazvala burne reakcije dve opozicione stranke, konzervativne Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i Levice.

CSU deluje samo u Bavarskoj i ima gotovo svih 46 mesta koja se direktno biraju u toj pokrajini, dok je Levica 2021. imala tri direktno izabrana poslanika, ali i manje od pet odsto glasova na izborima za liste, što joj prema novim pravilima ne bi bilo dovoljno za parlamentarni status.

Koalicija CSU i Hrišćansko-demokratske unije (CDU) najavila je da će pokušati da obori izbornu reformu pred Saveznim ustavnim sudom.