Treća runda demonstracija protiv penzione reforme usledila je dan pošto su poslanici francuskog parlamenta počeli raspravu o zakonu koji predviđa povećanje granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Taj predlog zakona je ključni akt čije usvajanje želi da izdejstvuje predsednik Francuske Emanuel Makron tokom drugog mandata.

Desetine hiljada ljudi protestovale su danas u Nici, Marseju, Tuluzu, Nantu i Parizu, gde je bilo mnogo mladih demonstranata.

Vlasti su procenile da je prošle nedelje demonstriralo 1,27 miliona ljudi, što je više nego na prvim protestima zbog penzione reforme, održanim 19. januara širom zemlje. Za subotu su najavljene nove demonstracije, na koje je pozvalo osam vodećih francuskih sindikata.

Štrajkovi su danas doveli do ozbiljnih poremećaja u železničkom saobraćaju, a pogođene su i međunarodne linije za Veliku Britaniju i Švajcarsku, kao i pariski metro.

Protestni pokret je doveo i do problema u snabdevanju električnom energijom, ali struja nije nestala.

Ministarstvo prosvete Francuske saopštilo je da je oko 13 odsto nastavnika stupilo u štrajk, što je manje nego u danu protesta prošle nedelje.

Makron je obećao da će nastaviti sa sprovođenjem penzione reforme, iako ankete pokazuju da joj se protivi sve veći broj građana.

Predlog zakona predviđa postepeno povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine do 2030. ali i 43 godine radnog staža za ostvarivanje prava na punu penziju.

Vlada tvrdi da je reforma neophodna kako bi penzioni sistem ostao solventan, imajući u vidu da je francusko stanovništvo u proseku sve starije.

Očekuje se da će rasprava o predlogu zakona u parlamentu trajati nekoliko nedelja. Opozicioni poslanici predložili su više od 20.000 amandmana na predlog zakona, a većinu je podnela levičarska koalicija NUPES.