Učesnici konferencije su naglasili da održivi razvoj mora da bude zadatak države, biznisa, struke, potrošača ali i svih gradjana.

“Srpske kompanije koje teže da budu deo nemačkih i evropskih lanaca snabdevanja, moraće da preduzmu konkretne akcije u oblasti održivog razvoja i da svoje poslovanje usklade sa najnovijim ekološkim standardima, ali i sa procedurama koje se tiču ljudskih prava na radnom mestu”, rekao je član Upravnog odbora AHK Srbija Ivan Smiljković.

On je podsetio da će u Nemačkoj od prvog januara sledeće godine stupiti na snagu novi zakon o dobavljačkim lancima, prema kojem će sve kompanije sa više od 3.000 zaposlenih morati da godišnje izveštavaju vladu o statusu osnovnih ljudskih prava i poštovanju ekoloških odredbi u lancima snabdevanja.

“Od 2024. ovo će biti obaveza svih kompanija iznad 1.000 zaposlenih”, naglasio je Smiljković i dodao da će Nemačko-srpska privredna komora, u okviru odbora “Dobavljački lanci u Srbiji”, pomoći srpskim firmama koje posluju sa Nemačkom u prilagodjavanju na nove propise i da će im pružiti podršku na putu ka održivom poslovanju.

Podsetio je da AHK Srbija već sprovodi projekat “Young Energy Europe” koji omogućava mladim profesionalcima usavršavanje u oblasti energetske efikasnosti, kao i da uskoro pokreće Business Desk za zeleni vodonik kao podstrek privredi za pokretanje održivih projekata i obuke za upravljanje emisijama ugljen-dioksida (CO2) u kompanijama.

Generalna direktorka Simensa za Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju Medeja Lončar istakla je da se ova kompanija obavezala da do 2030. bude karbon neutralna, a da za 20 odsto smanji CO2 otisak kod svojih dobavljača.

Prema njenom mišljenju, zelena transformacija, napredne tehnologije i stalne inovacije u industriji su odgovor na brojne izazove sa kojima se privreda susreće.

“Ova godina sa nepogodama širom sveta pokazala nam je kako će svet izgledati ukoliko se ne uhvatimo u koštac sa problemima. Podatak da smo već 8. jula 2022. u Srbiji potrošili sve prirodne resurse za ovu godinu znači da danas trošimo resurse za buduće generacije. Upravo zato, održivim razvojem moramo da se bavimo danas kako bi naše zajedničko sutra bilo izvesno”, rekla je Lončar.

Prema njenim rečima, održiva ekonomija nije moguća bez inovativnih rešenja, a kompanije koje osmišljavaju i ulažu u njihov razvoj imaju veliku odgovornost u postizanju ciljeva održivog razvoja.

“Svesni smo toga da lideri u branši treba da budu i lideri u održivom poslovanju, ali važno je shvatimo da je ovo zadatak za celo društvo”, rekla je Lončar.

U okviru konferencije “Transformacija ka održivoj budućnosti” održan je i panel na kojem su predstavnici privrede i struke diskutovali o tome kako bi trebalo poslovati odgovorno u izazovnim vremenima i na koji način kompanije mogu da transformišu svoje poslovanje ka održivoj budućnosti.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu Željko Djurišić istakao je da ključno pitanje budućnosti nisu resursi, već skladištenje energije.

“Edukacija je takodje važna i treba da počne od škola. Zašto svaka škola u Srbiji ne bi bila kupac-proizvodjač, jer bi na taj način 80 odsto energije koju potroši mogla potroši mogla da proizvode na svom krovu”, rekao je on.

Predstavnik Elektromreže Srbije (EMS) Nebojša Petrović istakao je da je za ovu kompaniju energetska efikasnost ključna i da su u tom delu u evropskom vrhu sa nivoom gubitka od dva odsto, dok je predstavnik kompanije Henkel Srbija Miloš Djukanović rekao da se bliži trenutak za sve dobavljače u Srbiji “kada će biti u obavezi da posluju održivo i odgovorno”.

Predstavnik Prokredit banke Ivan Smiljković rekao je na da firme koje štete životnoj sredini već imaju problem da obezbede finansijsku podršku i da uskoro “to neće ni biti moguće”.

Ceo video materijal možete preuzueti OVDE.