U saopštenju ovog nacionalnog organa se navodi da Srbija nije ništa učinila na rasvjetljavanju ovog i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima Sandžaka, te da to predstavlja opasnu poruku za sve njih koji žive u ovoj zemlji.

“Organi Republike Srbije od 1990. godine do danas imaju tolerantan odnos prema svim zločinima koje su počinile srpske oružane snage nad bošnjačkim narodom uključujući i zločin genocida u Srebrenici. Sve dok se ne rasvijetle zločini nad Bošnjacima Sandžaka i dok se počinioci ne kazne i dok se ne sprovede proces lustracije, Bošnjaci u srpskim oružanim snagama vide objektivnu neprijateljsku oružanu silu”, navodi se u saopštenju BNV.

Danas se navršava 29 godina od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz mesta Sjeverin kod Priboja, koje su počinili pripadnici snaga Vojske Republike Srpske (VRS) tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH).

U mestu Mioče (BiH), pripadnici jedinice „Osvetnici” zaustavili su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji od mesta Rudo (BiH) ka Priboju (Srbija).

„Osvetnici”, koji su delovali u okviru VRS, legitimisali su sve putnike i zatim iz autobusa izveli 16 civila bošnjačke nacionalnosti. Oteti civili su vojnim kamionom odvezeni u motel „Vilina vlas” u Višegradu. Pripadnici „Osvetnika“ su ih tamo fizički zlostavljali, a potom ubili na obali Drine.

Ubijeni su: Mevlida Koldžić, Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović i Ramahudin Ćatović. Veče uoči ovog događaja, ispred porodične kuće u Sjeverinu otet je Sabahudin Ćatović, kojem se od tada gubi svaki trag.

NVO: Institucija Srbije da napuste politiku izbegavanja odgovornosti

Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Fond za humanitarno pravo i Žene u crnom podsećaju da višegodišnja potraga porodica za posmrtnim ostacima žrtava još uvek nije okončana i da je neprihvatljivo da institucije Srbije punih 29 godina odbijaju da porodicama žrtava pruže obeštećenje, podršku i priznanje.

Ove nevladine organizacije zahtevaju od institucija Srbije da napuste politiku izbegavanja odgovornosti za zločine počinjene 1990-ih godina i konačno preduzmu smislene korake ka priznanju i pravičnom obeštećenju svih žrtava.

“Okružni sud u Beogradu je 2005. godine pravosnažno osudio četvoricu pripadnika jedinice Osvetnici na višegodišnje kazne zatvora, međutim, izostali su napori da se pronađu posmrtni ostaci ubijenih Sjeverinaca.Pored ignorisanja prava porodica da znaju istinu o sudbini njihovih najbližih, država Srbija uporno odbija da im prizna status članova porodica civilnih žrtava rata, koji bi im doneo skromnu, ali važnu simboličku i materijalnu podršku”, navodi se u zajedničkom saopštenju ovih organizacija.

Ističu da je jedini pozitivan korak učinila opština Priboj, koja je pomogla u izgradnji spomen- obeležja otkrivenog u oktobru 2015. godine, što predstavlja redak primer odgovornog odnosa institucija Srbije prema nesrpskim žrtvama.

SDA Sandžaka: Hitno doneti Zakon o lustraciji

Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka povodom godišnjice od zločina nad meštanima Sjeverina ocenila je da je u Srbiji neophodno uspostaviti pravnu državu.

Iz ove partije je saopšteno da od raspada bivše SFRJ u Srbiji ne postoje vladavina prava, pravna sigurnost i jednakost pred zakonom.

“Uspostavljanje Specijalnog statusa za Sandžak je konkretan doprinos SDA Sandžaka u izgradnji moderne, funkcionalne pravne države. U Srbiji je potrebno hitno doneti Zakon o lustraciji i na taj način odstraniti iz srpskih snaga bezbednosti sve odgovorne za zločine nad Bošnjacima koji su počinili tokom 90-ih godina i dalje”, navodi se u saopštenju.

Ističu da “tolerantan odnos državnih organa Srbije prema zločinima nad Bošnjacima u Sandžaku, koje su počinile srpske oružane snage, predstavlja objektivnu opasnost po njihov biološki opstanak”.