“Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu (da uvede sankcije Rusiji), ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu, jer je to pitanje koje se tiče budućnosti celog kontinenta, naše bezbednosti i našeg prosperiteta”, kazao je Žofre za nedeljnik “Vreme”.

Prema njegovim rečima, Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju utvrdila da je Srbija po pitanju uskladjivanja spoljne i bezbednosne politike nazadovala ali da se “oni nadaju da će se u potpunosti priključiti zajedničkom suprotstavljanju ruskoj agresiji”.

“EU ceni to što je Srbija u nekoliko navrata u Generalnoj skupštini UN-a glasala zajedno sa članicama EU, da je sa 142 zemlje osudila ilegalnu rusku aneksiju ukrajinskih teritorija, pa su uz izolovanu Rusiju ostale samo četiri države. Ali bismo svakako voleli da vidimo više od toga, i u tom pogledu postoje očekivanja i u svim evropskim prestonicama i u Briselu”, istakao je šef Delegacije EU u Srbiji.

On je ponovio da pitanje uskladjivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU nije novo, već je prisutno od samog početka pristupnih pregovora.

Kako je naveo, iz EU razumeju razloge i motivaciju odluka koje donosi Srbija jer je u “specifičnoj” situaciji – energetski zavisna od Rusije, sa otvorenim pitanjem Kosova i rasprostranjenom naklonošću stanovništva prema Rusiji ali je dodao da je Srbija “sama uvrdila pristupanje EU kao svoje strateško opredeljenje”.

“Naravno da vlada svake države članice EU promoviše interese svojih gradjana, zbog toga su izabrane i to je potpuno legitimno. Pitanje je, medjutim, u koji kontekst stavljate sopstveni interes, i ne mislim da postoji kontradiktornost izmedju naših očekivanja i toga da srpska vlada promoviše interese Srbije jer je, po mom mišljenju, njen interes u evropskom kontekstu”, rekao je Žofre.

On je dodao da je Srbija evropski put izabrala “pre mnogo vremena” i da su ishodi tog izbora već vidljivi u državi.