Glavna diplomatska tema poslednjih dana bila je Istočna Azija, otkako je Severna Koreja u četvrtak lansirala raketu za koju je navela da je “novi tip” interkontinentalne balsitičke rakete (ICBM) na čvrsto gorivo, posle povećanja broja proba oružja poslednjih meseci.

Nekoliko dana pre toga Kina je sprovela vojne vežbe oko Tajvana, simulirajući napade i blokadu tog ostrva koje smatra delom svoje teritorije.

Zvaničnici G7 su više puta upozorili Peking da ne pokušava bilo kakvu nasilnu promenu statusa Tajvana, a neke zemlje članice Grupe poslednjih dana su pojačale retoriku.

Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok u petak je u Pekingu upozorila da bi “vojna eskalacija u Tajvanskom moreuzu bila scenario katastrofe za ceo svet”.

Međutim, formulacije u zajedničkom saopštenju G7 pažljivo će biti analizirane zbog nedavnih izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je posle posete Kini rekao da Evropa ne treba da bude uvučena u krize koje nisu njene, čime je iritirao neke od saveznika Pariza.

Ljudi iz Makronovog okruženja nastojali su da ublaže njegove reči, uz uveravanja da se stav Francuske nije promenio, i mnogi posmatrači očekuju da će G7 ponoviti stav, upozoravajući Kinu da ne pokušava bilo kakvu izmenu sadašnjeg statusa Tajvana.

Konsenzus će nesumnjivo biti lakše postići po pitanju Ukrajine, što je prilika za japanskog domaćina samita da istakne uverenje da ruska invazija naglašava potrebu da se udvostruči pažnja u Aziji.

Japanski premijer Fumio Kišida, čija je vlada krajem 2022. odobrila veliku reviziju svoje vojne doktrine naspram rasta moći Kine, više puta je upozorio da bi Azija mogla da bude “nova Ukrajina”.

Japan se od početka ruskog napada na Ukrajinu pridružio zapadnim članicama G7 u uvođenju sankcija Moskvi, slanju odbrambene opreme Kijevu i prihvatanju ukrajinskih izbeglica.

Na skupu šefova diplomatija G7 najverovatnije neće biti dogovora o radikalnim novim merama protiv Rusije, ali bi učesnici trebalo da potvrde da će podržati napore za krivično gonjenje počinilaca ratnih zločina i da istaknu zabrinutost zbog ruskih pretnji nuklearnim oružjem.

Ukrajinski konflikt i kinesko-američke tenzije stavile su naglasak i na pitanje ekonomske bezbednosti i na potrebu diversifikacije lanaca snabdevanja u oblasti energetike.

Šefovi diplomatija članica G7 takođe će se osvrnuti na druge međunarodne krize, na vlast talibana u Avganistanu i napade vojne hunte u Mjanmaru, do svemira, sajber bezbednosti i pitanja dezinformacija.

Sastanak ministara spoljnih poslova treba da pripremi teren za samit šefova država G7, u maju u japanskoj Hirošimi.