Kao što je kineski predsednik Si Đinping rekao: “Naša misija je da ispunimo želju ljudi za srećnim životom”.

Pristup usredsređen na ljude, oličen u Sijevoj ekonomskoj misli, nadaleko poznatoj kao “Si-konomija“, iscrtava kurs za kineski visokokvalitetan rast i zajednički razvoj svih nacija kroz saradnju u kojoj svi dobijaju.

“Ono sa čime se sada suočavamo je kontradikcija između neuravnoteženog i neadekvatnog razvoja i sve većih potreba ljudi za boljim životom“, rekao je Si na 19. nacionalnom kongresu Komunističke partije Kine 2017. godine.

Od zadovoljavanja rastućih materijalnih i kulturnih potreba ljudi do pružanja boljeg života svim kineskim građanima, kako je naglasio Si, “stavljanje ljudi na prvo mesto je osnovna filozofija upravljanja u Kini“.

“Misao, koja kreativno kombinuje težnju ljudskih bića za boljim životom sa praksom razvoja usmerenog na ljude, od globalnog je uticaja“, rekao je australijski ekonomista Guo Šengsijang.

Zadovoljenje želje ljudi za srećnim životom predstavlja izazov za vlade širom sveta, posebno u vreme kada se međunarodna zajednica bori da smanji jaz u razvoju i spreči degradaciju životne sredine.

S tim u vezi, kineski predsednik je istakao napore da se nepokolebljivo teži visokokvalitetnom razvoju i poboljšanju blagostanja naroda.

Praveći plan za razvoj Kine, Si vodi zemlju putem visokokvalitetnog rasta i ka izgradnji modernog ekonomskog sistema i promovisanju zajedničkog razvoja.

Vođena njegovom ekonomskom mišlju, kineska ekonomija doprinosi izgradnji otvorenog, inkluzivnog, čistog i lepog sveta koji se može pohvaliti trajnim mirom, univerzalnom bezbednošću i zajedničkim prosperitetom sa boljim proizvodima, boljim uslugama i većim tržištem.

Sijeva ekonomska filozofija je puna orijentalne mudrosti i doprinosi razvoju sveta, primetio je Honson To, predsednik KPMG za Kinu i Aziju i Pacifik.

“To je napredna misao koja odgovara nacionalnim uslovima Kine i trendu razvoja sveta“, rekao je on.

Od rasta Kine do zajedničkog razvoja zemalja širom sveta, Sijeva ekonomska misao se bavi potrebama i poteškoćama globalnog razvoja kroz okvire saradnje kao što su Inicijativa Pojas i put (BRI) i Inicijativa za globalni razvoj.

“Moramo da imamo viziju da seciramo ove probleme; što je još važnije, moramo imati hrabrosti da preduzmemo akcije da ih rešimo“, rekao je Si na Svetskom ekonomskom forumu 2017.

U ostvarivanju spoljne ekonomsko-trgovinske saradnje, Kina je u potpunosti vodila računa o potrebama i razvojnim interesima svojih partnera.

“Kineski voz je najlepši… Uskoro ćemo imati isti voz u našoj zemlji“, rekao je Kamfet Keomiksai, laoski učenik koji je učestvovao na skupu o razmeni ljudi tokom Drugog foruma za međunarodnu saradnju u okviru Inicijative pojas i put u Pekingu 2019.

Keomiksajev san se ostvario kada je železnica Kina-Laos puštena u rad 2021. Železnica, koja povezuje Kunming, glavni grad jugozapadne kineske provincije Junan, i Vientijan, glavni grad Laosa, otvorila je svetlu perspektivu za razvoj obe zemlje i jugoistočne Azije.

Od kinesko-laoske železnice do kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora, od kinesko-beloruskog industrijskog parka do luke Pirej, Kina i njeni partneri su zajednički izgradili infrastrukturne projekte koji su doneli značajne koristi lokalnom stanovništvu.

Do kraja februara 2022. godine, preko 140 zemalja, kao i više od 30 međunarodnih organizacija potpisalo je dokumente o saradnji u okviru Inicijative pojas i put (BRI) sa Kinom.

Saradnja u okviru BRI “nije usmerena samo na unapređenje ekonomske integracije, već i na rešavanje društvenih problema u zemljama koje učestvuju u ovoj inicijativi, posebno pitanja kao što su podizanje nivoa standarda i kvaliteta života ljudi“, rekao je Aleksandar Petrov, profesor na državnom Univerzitetu Sankt Peterburga.

Problemi sa kojima se svet suočava su zamršeni i složeni. Izlaz iz njih, kako zagovara Kina, vodi kroz podržavanje multilateralizma i izgradnju zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo.

Si je, u različitim prilikama, ponovio svoj poziv za nastavljanje multilateralizma i težnju za saradnju u kojoj svi dobijaju.

“Moramo da praktikujemo pravi multilateralizam, da se držimo dijaloga, a ne konfrontacije, inkluzivnosti a ne isključivanja, i integracije umesto razdvajanja“, rekao je Si na 28. sastanku ekonomskih lidera APEC-a 2021. godine.

Hose Ignasio Martines Kortes, istraživač sa Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, rekao je da “Kina nije samo pričala o multilateralizmu, već je preduzela prave akcije“.

Od isporuke više od 2,1 milijarde doza vakcina protiv kovid-19 u više od 120 zemalja i međunarodnih organizacija do predlaganja Globalne inicijative za saradnju na vakcinama, Kina je poštovala istinski multilateralizam u borbi protiv pandemije kovid-19.

Nate Tavesrifuengfung, predsednik instituta Siam sa sedištem u Tajlandu, rekao je da je Kina u trenutnoj međunarodnoj situaciji visoko držala zastavu multilateralizma, aktivno promovisala saradnju u kojoj svi dobijaju, snažno podsticala oporavak svetske privrede i preuzela svoju odgovornost kao velika zemlja.

Kao što je jedan drevni kineski državnik primetio, “nacrti za pravdu prevladavaju, a dela za dobrobit ljudi uspevaju“. Težnja za srećnim životom je zajednička težnja čovečanstva koju ništa ne može da zadrži. Pod vođstvom Sijeve ekonomske misli, Kina radi ruku pod ruku sa ostatkom sveta kako bi izgradila zajednicu sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo i učinila svet još prosperitetnijim i lepšim”.