Zajedno sa Bordoom u Francuskoj, Valensija je ove godine ponela titulu Evropske prestonice pametnog turizma u konkurenciji 30 gradova, a gradjani Srbije će od ove sedmice do tog grada na Sredozemnom moru imati direktan let iz Beograda.

Brend direktor fondacije Vizit Valensija Migel Anhel Perez izjavio je za novinare iz Srbije da je Evropska komisija izabrala Valensiju za prestonicu pametnog turizma zbog “miksa inovacija i mediteranskog duha”.

“Kombinujemo tehnologiju i dizajn sa kvalitetom života i gostoprimstvom. Takodje zbog kreativnosti koja je svojstvena našim gradjanima i jer želimo da ostavimo dobro nasledje ne samo za Valensiju nego i za druge evropske gradove”, rekao je Perez novinarima koji su u okviru projekta Puls Evrope posetili Valensiju.

Moto Valensijeje “Pametni u srcu” (Smart at heart) što znači da nastoji da sve turističke proizvode i usluge, iskustva učini što pristupačnijim svim gradjanima i posetiocima.

“Pametni u srcu znači biti održiv na ekonomski i ekološki način, poštovati životnu sredinu, poštovati lokalne stanovnike i posetioce. To znači da su dobrodošli svi gradjani i turisti iz celog sveta bez obzira na godine, rasu, način na koji vole. To znači biti inkluzivan i raznovrstan”, izjavio je Perez.

Više od 50 turističkih organizacija i kompanija u Valensiji ispunjava zahteve inkluzivnog turističkog programa Platforme za osobe s invaliditetom, a turistički obilasci su dostupni i za osobe sa smanjenom pokretljivošću i na nekoliko jezika.

Valensija je jedinstven spoj istorije, tradicije i avangardne arhitekture. U njoj se mogu videti mnoge istorijske zgrade iz 15. veka, kao što je Tržnica svile koja je uvrštena u svetsku baštinu Uneska, ili sistem za navodnjavanje koji su napravili Rimljani i koji i danas radi.

“U isto vreme imate futurističke zgrade koje izgledaju kao da dolaze iz 22. veka kao što je moderni Grad umetnosti i nauke valensijskog arhitekte Santijaga Kalatrave, ili marina sa zgradom specijalnog dizajna, kao i Kongresni centar koji je dva puta proglašen najboljim na svetu”, istakao je Perez.

Valensiju godišnje poseti oko 2,2 miliona ljudi, a više od 60 odsto turista dolazi upravo zbog Grada umetnosti i nauke, u okviru kojeg se nalaze Opera, 3D bioskop i interaktivni Muzej nauke, čiji je moto “zabranjeno ne dirati”.

Tu je i najveći evropski akvarijum u kojem živi i jedina porodica beluga kitova u Evropi.

Istoriju grada dugu 2.000 godina turisti mogu da posmatraju vozeći bicikl kroz Bašte Turije, jedan najvećih gradskih parkova u Španiji, dug devet kilometara.

Park je napravljen u nekadašnjem koritu reke Turija, čiji je tok promenjen posle razornih poplava 1957. godine. Različiti umetnici i urbanisti su uredili park, koji sada sa brojnim igralištima, terenima, stablima palmi, pomorandži i limuna čini savršeno mesto za odmor i rekreaciju u samom srcu grada.

Sa obe strane parka se nalaze najveći gradski muzeji i spomenici, a nad njim se nadvija 18 mostova.

Park spaja Grad umetnosti i nauke i Biopark, zoološki vrt u kojem životinje žive u gotovo prirodnom okruženju, a posetioci su odvojeni prirodnim, ponekad neprimetnim preprekama.

“Naš cilj je da turisti dolaze ne samo da šetaju okolo, nego iz posebnih interesa, da rade nešto odredjeno, da steknu autentično iskustvo”, kazao je Perez, dodajući da se u Valensiji ove godine održavaju brojni gastronomski, kulturni i sportski dogadjaji.

Valensija je 2022. proglašena i Svetskom prestonicom dizajna. Perez ističe da se pod dizajnom ne podrazumeva samo arhitektura ili nameštaj.

“Za nas je dizajn način da se poboljša život naših gradjana i posetilaca dizajniranjem zelenijeg, održivijeg grada u kojem ima mesta za šetanje, trčanje, uživanje u sunčanim danima”, rekao je Perez.

On navodi i da je Valensija ove i prošle godine proglašena najzdravijim gradom na svetu prema istraživanju portala money.co.uk. To je prvi grad koji je počeo da meri ugljenični otisak turističkih aktivnosti i želi da postane karbonski neutralan do 2030. godine.

Da bi to postigli, rade na smanjivanju automobila i parkinga, podsticanju kupovine električnih vozila, korišćenju javnog prevoza i povećanju biciklističkih staza, kojih već ima 160 kilometara.

“Ako želite da smanjite zagadjenje onda morate da vlasnicima automobila otežate da voze centrom grada i da parkiraju”, kazao je Perez.

Čist vazduh, više od 300 sunčanih dana godišnje, 20 kilometara duga plaža, dobra saobraćajna povezanost i relativno niski troškovi života u odnosu na Madrid i Barselonu neki su od razloga zašto mnogi koji Valensiju posete iz turističkih, obrazovnih ili poslovnih razloga, odluče da tu i ostanu.

Novinar Branislav Đorđević, bivši dopisnik Politike i NIN-a koji u Španiji živi već 35 godina, rekao je da je ta zemlja doživela nezabeležene promene poslednjih 30 godina.

“Španija se potpuno promenila u svakom smislu, fizički se to vidi, ali se oseća i duhovno, stari patrijarhalni duh iz 19. veka se ugasio. U veoma kratkom periodu je mnogo napravila”, rekao je Đorđević za srpske medije.

Španija, kako kaže, ima zdrav turizam, dobru hranu i dosta kulturnih sadržaja, a veliki uspeh su postigli jer su sredstva iz Evropske unije pametno ulagali u turizam, usluge, saobraćaj, čistoću.

Na pitanje šta bi Srbija mogla da prekopira od Španaca, odgovara: “Da sve mane predstavi kao vrline”.

U aprilu 15 novinara iz Srbije posetili su Barselonu i Valensiju u okviru projekta Puls Evrope uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji kako bi se upoznali sa konceptima urbane mobilnosti, pametnih gradova i pametnog turizma koji se razvijaju u tim gradovima.