Ako se to desi, sudije Vrhovnog suda bi bile pred najvećim testom oko pitanja prava na prekid trudnoće od njihove značajne odluke u junu kada su ukinule ustavno pravo na abortus, a stručnjaci upozoravaju da bi implikacije bile šire i da bi mogle da utiču na ovlašćenja Uprave za hranu i lekove (FDA) u postupku odobravanja drugih lekova, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.

Sudija Metju Kačmarik u Teksasu, kojeg je imenovao Donald Tramp, 7. aprila je zaustavio odobrenje FDA za mifepriston, koji se koristi u kombinaciji s misoprostolom i koji je pre više od 20 godina odobren za upotrebu u SAD do 10. nedelje trudnoće. Odluka neće stupiti na snagu sedam dana kako bi vladi imala vremena za žalbu.

Sat vremena nakon presude u Teksasu, savezni sudija u Vašingtonu, kojeg je imenovao Barak Obama, izdao je zabranu u posebnom slučaju, naredivši FDA da zadrži lek na tržištu u 17 saveznih država i Distriktu Kolumbija, gde je abortus legalan.

Sudija Kačmarik je naveo da je odobrenje FDA prekršilo savezna pravila koja dozvoljavaju ubrzano odobrenje određenih lekova i da nije uzelo u obzir “psihološke efekte” mifepristona.

S druge strane, FDA i druge glavne medicinske organizacije tvrde da je mifepriston siguran za upotrebu. FDA je provela četiri godine testirajući mifepriston prije nego što je odobren 2000. godine.

Presuda u Teksasu jedna je od najbitnijih otkako je Vrhovni sud prošlog leta poništio presudu u slučaju Ro protiv Vejda koja je decenijama štitila ustavno pravo žena na abortus, piše Fajnenšl tajms i naglašava da pristalice prava na abortus strahuju da bi odluka sudije u Teksasu otvorila put za zabranu postupka prekida trudnoće u saveznim državama koje vode republikanci.

Administracija je već uložila žalbu na odluku saveznog sudije iz Teksasa, dok je Ministar zdravlja SAD Gzavije Besera kazao da će administracija razmotriti i druge opcije, a da ne isključuje da preporuči da FDA jednostavno ignoriše odluku sudije iz Teksasa.

Presuda teksaškog sudije kojom se suspenduje odobrenje pilule mifepriston pokreće novu borbu oko pristupa žena abortusu manje od godinu dana od odluke Vrhovnog suda, navodi Volstrit džurnal.

Kako su klinike u otprilike jednoj trećini država u SAD prestale da izvode abortuse, pristup pilulama za prekid trudnoće postao je ključno bojno polje, ističe list dodajući da su neke američke države zabranile propisivanje tableta za abortus i nametnule druga ograničenja, dok su grupe koje podržavaju pravo na abortus podnosile tužbe.

Međutim, nova presuda menja igru jer bi obustava prodaje tableta za abortus mogla dramatično suziti pristup postupku prekida trudnoće čak i u državama gde je bio dozvoljen, kao što su Njujork, Kalifornija i Kolorado.

Odluka sudije Kačmarika ipak neće biti poslednja reč u predmetu, istakao je Volstrit džurnal, dodajući da će u narednim danima i nedeljama verovatno doći do dodatnih naloga s viših sudova, uključujući i Vrhovni sud.

Slučajevi u Teksasu i Vašingtonu ne obuhvataju isti skup pravnih pitanja, ali su presude u direktnoj suprotnosti jedna s drugom, postavljajući pitanja može li i kako FDA da poštuje obe, napisao je list dodajući da bi dve suprotne presude mogle ubrzati potrebu da Vrhovni sud interveniše u roku od nekoliko nedelja ili čak dana.

Dok mnogi s desnice i s levice žele da sudovi ponovno utvrde nacionalnu politiku abortusa, stranke ne shvataju da ulozi u oba slučaja idu dalje od abortusa što bi moglo dovesti do stranačkih osporavanja ostalih odluka FDA o lekovima, ocenjuje Volstrit džurnal u uredničkom komentaru uz zaključak da regulisanje lekova nije posao sudova kao što nije ni abortus.

Ako teksaški slučaj dospe do Vrhovnog suda, to bi moglo imati implikacije daleko izvan pristupa pilulama za abortus, dok bi od suda moglo biti zatraženo da razmotri efekte presude iz Teksasa ne samo za abortus već i za ovlašćenja FDA u postupku odobravanja drugih lekova, ističe Njujork tajms.

Pravni stručnjaci upozoravaju da bi odluka sudije Kačmarika mogla da otvori vrata pravnim izazovima protiv drugih lekova koji su u centru kontroverznih pitanja i da utiče na odluke farmaceutskih kompanija o tome koje će lekove razvijati i plasirati na tržište.

Zbog širih implikacija za saveznu vlast i komercijalne interese, neki pravni stručnjaci rekli su da svih šest konzervativnih sudija Vrhovnog suda možda neće automatski podržati zahtev koji bi potkopao autoritet FDA.