“U okviru sistematskog etničkog čišćenja srpskih prostora, jake muslimanske snage pod komandom Nasera Orića na Petrovdan 1992. godine upale su u nekoliko sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini”, navela je SRS.

Kako je istakla, “toga dana zverski je ubijeno 69 i ranjeno mnogo više srpskih boraca i civila”, kao i da su “u Zalazju zarobljena i nestala 22 srpska borca”.

“Za zločine nad Srbima u Srebrenici i srednjem Podrinju”, napomenula je SRS, “još uvek niko nije odgovarao”.

Stranka je ukazala da je, kao i svake godine, kod spomenika i kosturnice na Zalazju, kod Srebrenice, služen parastos srpskim žrtvama iz srebreničkih sela Sase i Zalazje i bratunačkih sela Biljača i Zagoni.

Delegacija SRS, kako je saopšteno, prisustvovala je parastosu, obišla spomen-kosturnicu i odala počast svim nevino nastradalim Srbima.

U Bratuncu i Srebrenici odata pošta ubijenim srpskim vojnicima i civilima na Petrovdan 1992. godine

Na groblju u Bratuncu i u selima Biljača i Sase danas je odata pošta za 69 srpskih civila i vojnika, koje su na Petrovdan 1992. godine ubile muslimanske snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića.

Prethodno je u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Srebrenici služen pomen, a potom su na bratunačkom groblju i stratištima Biljači i Sasama članovi porodica poginulih i predstavnici boračke organizacije RS položili vence i zapalili sveće.

Parastos je služen i kod spomenika i kosturnice u Zalazju kod Srebrenice služen je za ubijene Srbe na Petrovdan 1992. godine, kao i za žrtve koje su ubile ustaše u junu 1943. godine.

Na Petrovdan, 12. jula 1992. godine, muslimanske snage upale su u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve pred sobom.

Tog dana u borbi je ubijeno 69 srpskih vojnika i civila, a 22 su nestala i zarobljena.

Posmrtni ostaci deset nestalih Srba slučajno su pronađeni i ekshumirani 10. juna 2011. godine iz masovne grobnice na Zalazju, prilikom traženja nastradalih Bošnjaka.

Deset nestalih Srba još nisu pronađeni.

Sud BiH je u novembru 2018. godine oslobodio optužbi Orića, koji je bio optužen da je 1992. u mestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubio tri zarobljenika srpske nacionalnosti.

Apelaciono veće Haškog tribunala je ranije, u julu 2008. godine, pravosnažno oslobodilo Orića krivice za zločine nad Srbima u okolini Srebrenice tokom 1992. – 1993. godine.

Veće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u leto 2006, kojom je Orić bio proglašen krivim što nije sprečio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dve godine zatvora.