Tužilaštvo je, međutim, upozorilo da identitet počinioca još nije poznat i da će biti teško utvrditi ga, s obzirom na okolnosti.

Švedske vlasti navode da žele da utvrde da li su eksplozije pripremane na teritoriji Švedske i da je istraga tužilaštva fokusirana na ispitivanje da li su tim činom bili ugroženi interesi ili bezbednost te zemlje.

Nemački novinari koji se bave tim slučajem prošlog meseca su citirali reči neimenovanih zvaničnika da su pet muškaraca i žena koristili jahtu koju je ukrajinska kompanija u Poljskoj iznajmila radi izvođenja napada. Ukrajinska vlada je negirala da je umešana u taj slučaj.

Na gasovodima Severni tok 1 i 2, koji vode od Rusije do Nemačke kroz Baltičko more, otkrivena su četiri curenja gasa 26. i 27. septembra prošle godine.

Dva curenja su bila u švedskoj ekonomskoj zoni, severoistočno od danskog ostrva Bornholm, a dva u danskoj ekonomskoj zoni, jugoistočno od Bornholma. I švedska i danska seizmička merenja pokazala su da su se eksplozije dogodile nekoliko sati pre nego što su otkrivena curenja gasa.

Istražitelji u Danskoj, Švedskoj i drugim zemljama odmah su posumnjali da su eksplozije bili namerni napadi i smatraju ih sabotažom. Gasovodi u vreme eksplozija nisu bili u funkciji zbog spora Rusije i Evropske unije oko ruske invazije na Ukrajinu.

SAD i neki njihovi saveznici dugo su kritikovali gasovode Severni tok 1 i 2, upozoravajući da predstavljaju rizik po energetsku bezbednost Evrope jer povećavaju njenu zavisnost od ruskog gasa.