Fiskalni savet je, kako je podsetila TS, u oceni predloga budžeta ukazao da Vlada nije razjasnila kako su nastali gubici EPS-a i Srbijagasa i kako će se utrošiti oko milijardu evra namenjenih ovim preduzećima.

Budžetski troškovi za EPS posledica su prvenstveno “katastrofalnog upravljanja ovim preduzećem u prethodnim godinama, a ne svetske energetske krize”, naglašava se u analizi Fiskalnog saveta.

TS godinama ukazuje na problem sa partijskim postavljenjima, uglavnom vršilaca dužnosti na čelna mesta u javnim preduzećima, što je preraslo u otvoreno nezakonito upravljanje.

U predlogu budžeta za 2023. godinu nazire se cena takvog nedomaćinskog poslovanja, navodi se u saopštenju TS.

Fiskalni savet ukazao je i da sistem selekcije, sprovođenja i praćenja infrastrukturnih projekata u Srbiji treba znatno unaprediti i učiniti transparentnijim. U vezi sa tim, TS je ukazala da građani nemaju prilike da se izjasne o tome koji su projekti prioritetni i da li su saglasni da se za njihovu realizaciju država dodatno zaduži. Pri tom, određivanje prioriteta nije uređeno zakonom, a analize opravdanosti često nisu javno dostupne.

“Srbija tu može da gleda druge države šta rade, ali može da se ugleda i na sopstvene lokalne samouprave, gde u desetinama gradova i opština postoje izvrsni mehanizmi za konsultovanje građana o tome šta su prioriteti, pre svega kada je reč o kapitalnim projektima”, preporučila je TS.