Iako Ukrajina 2022. godine predsedava ovom evropskom makrostrategijom, zbog tamošnjeg rata je odlučeno da Slovačka bude domaćin ovogodišnjeg Foruma, rekla je potpredsednica Vlade Ukrajine zadužena za evropske i evroatlantske integracije Olga Stefanišina, otvarajući  putem video-linka dvodnevni 11. Forum EUSDR.

“Ovo je istorijski momenat, jer je Ukrajina prva zemlja koja nije članica EU, a predsedava ovom strategijom, ali i država koja to čini u ratnom stanju”, kazala je Stefanišina.

Ona je navela da je Ukrajina uspela da iznese zacrtane prioritete poput održivog razvoja i razvijanja društva znanja, i da se još jednom potvrdi važnost povezivanja regiona. Dodala je da se upravo Dunav, kada su ukrajinske luke bile blokirane, pokazao kao jedini put za trgovinu sa Evropom.

U ime EU iz Brisela, video-porukom su se obratili komesarka za koheziju i reforme Elisa Fereira i komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičijus, pohvalili povećenost Ukrajine tokom predsedavanja i pozdravili solidarnost evropskih zemalja.

Fereira je rekla da teme poput energetike, ekologije, digitalizacije ili migracija ne poznaju granice i pozvala na konkretnu akciju u ostvarivanju ciljeva u tim oblastima u Dunavskom regionu.

Sinkevičijus je dodao da su sva sredstva iz EU fondova namenjena programima koji su se odnosili na Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu, preusmerena na pomoć Ukrajini.

Koordinatorka za tri regionalne makrostrategije EU za Sloveniju, Petra Česen Čatar, kazala je da će njena zemlja po preuzimanju predsedavanja EUSDR, u decembru ove godine, kao jedan od prioriteta postaviti aktivnije učestvovanje zemalja koje nisu članice EU, uključujući Srbiju, u implementaciji svih segmenata Dunavske strategije.

Prethodno je na ministarskom sastanku za implementaciju Strategije zemalja članica, usvojena zajednička deklaracija u kojoj se navodi da prioriteti ostaju održivi razvoj Dunavske regije, produbljavanje regionalne i međudržavne saradnje i izazovi u sektorima energije, plovidbe i bezbednosti hrane.

Svi potpisnici deklaracije osudili su napad Rusije na Ukrajinu kao kršenje međunarodnog prava i načela Povelje UN, i kao podrivanje evropske i globalne bezbednosti i stabilnosti.

“Kraj 2021. godine bio je prekretnica za EUSDR. Prvi put od kada je usvojen, zemlje EUSDR dočekale su predsedavanje zemlje koja nije članica EU, ali ima snažne namere za integraciju u EU i želju za zajedničkim razvojem i prosperitetom Dunavskog regiona. Ovaj važan momenat je bio potvrda ravnopravne saradnje zemalja učesnica, koja prevazilazi granice EU”, navodi se u Deklaraciji.

Istaknut je i značaj saradnje u okviru EUSDR na prevazilaženju postojećih i novih izazova i pretnji u Dunavskom regionu.

Energetska bezbednost i napor EU da smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva kroz diverzifikaciju izvora energije, kao i ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu i plovidbu Dunavom, navedeni su kao zajednički interes i prioritet za sve zemlje EUSDR.

Strategija EU za Dunavski region je druga makroregionalna strategija EU (pored Baltičke, Jadransko-jonske i Alpske), koju je Evropska komisija usvojila 2010. godine, a Evropski savet potvrdio 2011. godine.

Strategija okuplja 14 zemalja duž Dunava i pokriva područje u kojem živi 115 miliona ljudi, odnosno petina stanovništva EU. Među tim državama je devet članica EU (Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Nemačka, Slovačka, Slovenija i Rumunija) i pet koje nisu članice EU (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina).