Privreda u zemljama evrozone se pokazala izdržljivijom nego što se očekivalo u kvartalu od jula do septembra uprkos ubrzanom rastu cena, podstaknutim ratom u Ukrajini, ali jača rizik od recesije.

Ipak, pokazatelji koji su bolji od očekivanih ipak se smatraju samo znakom predaha, pošto cene nastavljaju da rastu uz rat u Ukrajini i energetsku krizu, a drugi indikatori već ukazuju na pad ekonomske aktivnosti, navode stručnjaci.

“Ne radi se više o tome da li ćemo ući u recesiju već koliko će ona biti duboka… recesija ove zime u evrozoni neminovno predstoji”, upozorili su analitičari iz firme Oksford Ekonomiks.

Godišnja inflacija dostigla je 10,7 odsto u oktobru, a u septembru je bila 9,9 odsto i već tada najviša od kada je počelo vodjenje statističkih podataka 1997. godine.

Francuska koja je uvela mere za zaštitu potrošača, beleži najmanju inflaciju u Evropi (7,1 odsto), po usaglašenim podacima Eurostata.

Nemačka inflacija u oktobru je 11,6 odsto. Baltičke zemlje, posebno izložene posledicama rata u Ukrajini, imale su najveću inflaciju koja je dostigla 22,4 odsto u Estoniji, 22 odsto u Litvaniji i 21,8 odsto u Letoniji.

Podaci Eurostata pokazuju da inflaciji uz cenu energenata doprinose i cene hrane, alkohola i duvana  koje su skočile 13,1 odsto, dok su cene energenata porasle astronomskih 41,9 odsto.

Ekonomisti kažu da su više cene glavni razlog za usporavanje privrede i mnogi predvidjaju da će privredna aktivnost da se smanji ne samo poslednjih meseci ove godine. već i u prvom delu iduće. 

Viša inflacija je dovela do toga da Evropska centralna banka povećava kamatne stope najbržim tempom u svojoj istoriji: dva povećanja od tri četvrtine procentna poena 8. septembra i 27. oktobra. To je podiglo cene  kredita za kompanije i države, i podstaklo zabrinutost da će borba protiv inflacije naškoditi privrednom rastu.