On je to rekao danas na predstavljanju Godišnjeg izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2026. godinu predstavnicima poslovne zajednice u Evropskoj kući u Beogradu.

Ističući da Izveštaj ukazuje na značajan jaz između preuzetih obaveza i njihove primene u praksi, Vasalo je naglasio da korupcija nije samo pitanje vladavine prava, već i ozbiljna ekonomska prepreka.

“To narušava konkurenciju, povećava troškove poslovanja i stavlja u nepovoljan položaj preduzeća koja poštuju pravila. Preduzeće bi trebalo da dobije ugovor, jer nudi najbolji kvalitet i vrednost za uložena sredstva”, rekao je Vasalo.

On je dodao da je to posebno važno za mala i srednja preduzeća, koja često raspolažu sa manje resursa za podnošenje dodatnih troškova i neizvesnosti koje iz toga proizilaze.

Kada je reč o javnim nabavkama, u izveštaju se konstatuje da nema apsolutno nikakvog napretka, rekao je Vasalo.

Prema oceni Evropske komisije, Srbija nije ostvarila napredak u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, dok je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i dalje ograničen.

Izveštaj takođe prvi put beleži nazadovanje u oblasti reforme javne uprave.

Vasalo je ukazao na izostanak napretka u oblasti javnih nabavki, ukazavši da izuzimanje projekata iz konkurentskih procedura i nedosledna primena pravila ograničavaju mogućnosti kompanija da ravnopravno učestvuju na tenderima i konkurišu na osnovu kvaliteta i vrednosti svojih ponuda.

“To je posebno značajno za mala i srednja preduzeća, koja imaju manje mogućnosti da apsorbuju dodatne troškove i neizvesnost koje korupcija stvara”, istakao je Vasalo.

Dodao je da bi unapređenje transparentnosti i konkurentnosti javnih nabavki omogućilo većem broju kompanija, uključujući domaća preduzeća, ravnopravno učešće na tržištu, efikasnije korišćenje javnih sredstava i vraćanje poverenja u javne investicije.

Uprkos izazovima, Izveštaj prepoznaje i oblasti u kojima je Srbija ostvarila rezultate i izgradila značajne kapacitete za dalji napredak. Vasalo je posebno istakao da je Srbija među zemljama kandidatima sa najvišim nivoom pripremljenosti za unutrašnje tržište Evropske unije.

Napredak je vidljiv i u oblastima digitalizacije, statistike, slobodnog kretanja robe, carinskog sistema, energetike, životne sredine, klimatskih promena i digitalnih politika.

“To nas podseća da je napredak moguć i da Srbija raspolaže svim potrebnim kapacitetima da ostvari mnogo više”, ocenio je Vasalo, dodajući da iskustvo zemalja koje su pristupile Evropskoj uniji početkom 2000-ih pokazuje koliko su ove oblasti važne za pripremu privrede za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.

Vasalo je poručio da Evropska unija ostaje spremna da blisko sarađuje sa novom vladom Srbije na zajedničkim ciljevima i pruži podršku integraciji u EU.

Zaključio je da je pred Srbijom važna prilika da obnovi poverenje, ubrza reforme i ponovo učvrsti svoj evropski put, što je od značaja ne samo za njen demokratski razvoj već i za stvaranje stabilnijeg, transparentnijeg i konkurentnijeg poslovnog okruženja.

Pregled ekonomskih aspekata Godišnjeg izveštaja o Srbiji na događaju se predstavio Paskvale De Miko, šef Sektora za evropske integracije i ekonomiju Delegacije Evropske unije u Srbiji.

On je ukazao da statistički podaci pokazuju da je Evropska unija najveći trgovinski partner, investitor i donator Srbije. U 2025. godini, razmena robe Srbije sa EU činila je 58,2 odsto ukupne trgovinske razmene, dok je 72,2 odsto ukupnih stranih direktnih investicija u Srbiju došlo iz država Evropske unije, dodaje se u saopštenju Evropske kuće.

Komentari (0)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *