Vukosavljević je, komentarišući član 4. francusko-nemačkog sporazuma u kome se kaže da Srbija neće sprečavati članstvo Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, rekao agenciji Beta da bi ulazak Kosova u Unesko bio poražavajući događaj.

“Na Kosovu i Metohiji nalazi se više od 1.300 spomenika kulture srpskog naroda, a četiri od njih (Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Bogorodica Ljeviška) pripadaju svetskoj kulturnoj baštini. Svi ti spomenici su izloženi potpunom uništavanju. Ulaskom tzv. Kosova u Unesko, odgovornost za zaštitu srpskog kultnog i istorijskog nasleđa bi prešla na organe lažne države Kosovo”, istakao je Vukosavljević.

Po njegovim rečima, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i država Srbija sada uspevaju da sprovode mere na zaštiti i restauraciji samo manastira koji su na listi svetske kulturne baštine.

“U slučaju da očuvanje i zaštita srpskih manastira, crkava i grobalja pređe u ruke tzv. države Kosovo, naša istorija bi bila prepuštena na milost i nemilost narodu koji prema srpskoj tradiciji gaji neprijateljstvo. Kosovske institucije kulture nisu kadrovski i stručno osposobljene, a ne bi bilo ni političke volje da se srpsko kulturno nasleđe sačuva”, naglasio je bivši ministar.

Na pitanje Bete kako bi vlast u Srbiji trebalo da se odnosi prema eventualnom pokušaju Kosova da postane član Unesko, Vukosavljević je rekao da Srbija ni po koju cenu ne bi smela da dozvoli da Kosovo postane član Unesko.

“Ulazak Kosova u Unesko bi bio tragičan i katastrofalan događaj za srpsku kulturu i istoriju, koji se mora sprečiti po svaku cenu. Srbija mora da preduzme sve institucionalne i vaninstitucionalne napore da Kosovo ne postane član Unesko”, zaključio je Vladan Vukosavljević.

Na listi Uneskove svetske baštine kao kulturna dobra od izuzetnog značaja za čovečanstvo nalazi se osam srednjevekovnih srpskih crkava i manastira i nekoliko lokaliteta.

Unesko je 2006. zaštitio srednjovekovne spomenike na Kosovu i Metohiji: Pećku patrijaršiju, manastire Dečani i Gračanicu i crkvu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Ova odluka je doneta posle serije nasilnih incidenata na Kosovu 2004. godine, kada je oštećeno oko 100 pravoslavnih crkvenih hramova.

Srbija je na taj način sprečila Kosovo da ove spomenike, koji imaju veliki istorijski i duhovni značaj, eventualno uvrsti u sopstvenu baštinu.

Prema setu zakona Kosova, koji su 2012. usvojeni pod pritiskom međunarodne zajednice, srpski manastiri i crkve su vlasništvo Srpske pravoslavne crkve.

Srpske srednjovekovne spomenike na Kosovu, Pećku patrijaršiju, manastir Gračanicu i crkvu Bogorodice Ljeviške čuva kosovska policija, dok manastir Dečani čuvaju vojne snage Kfora.

Ministar kulture Kosova Hajrula Čeku najavio je da će Kosovo na jesen 2023. godine podneti zahtev za članstvo u Unesko.

Kosovo je već podnosilo zahtev za članstvo u Unesku 2015. godine, ali tada nije dobilo dovoljno glasova da bi prekoračilo prag ove organizacije.