– U Beogradu ste manje od godinu dana i prvi put dolazite u Novi Pazar. Kako Pariz vidi Sandžak?

Od početka svog mandata u Srbiji pre nešto manje od godinu dana, trudila sam se da idem van Beograda, najpre u Novi Sad, Niš i Kragujevac. Verujem da upravo odlaskom na teren zaista razumete zemlju u svoj njenoj raznolikosti. Veoma sam srećna što sam bila u prilici da upoznam Novi Pazar i njegovu okolinu. Da odgovorim na vaše pitanje, Sandžak, ili „Raški okrug“, direktno evociraju istoriju Balkana, regiona koji je na raskršću mnoštva različitih uticaja i koji je imao i koji nastavlja da ima centralnu ulogu u evropskoj istoriji. A zapravo, malo je ljudi koji su u potpunosti upoznati sa savremenim problemima sa kojima se suočava ovaj region na jugoistoku Srbije. Deo mog posla je upravo da se susrećem sa lokalnim stanovništvom, predstavnicima vlasti i civilnog društva, sa akterima iz oblasti ekonomije i kulture, sa univerzitetskom zajednicom i novinarima, kako bismo izgradili veze i razvili zajedničke projekte između Francuske i Srbije, a sve u službi ciljeva evropskih integracija koje je Srbija sebi postavila. Sa svojim bogatim kulturnim nasleđem i ljudskim resursima, oblast Novog Pazara ima ogromne adute koje može da istakne.

– Kako biste okarakterisali položaj manjinskih zajednica, konkretnije bošnjačke zajednice, u Srbiji?

Kao što znate, prava manjina su veoma važno pitanje kome Francuska, Evropski sud za ljudska prava i međunarodna zajednica posvećuju posebnu pažnju. To nije pitanje bez značaja na Balkanu, koji je pre trideset godina bio poprište ratova tokom kojih su nacionalne manjine bile žrtve užasnih zločina. Danas su zaštita prava manjina i skladan suživot svih stanovnika, bez obzira na njihovo poreklo, neophodni da bi region krenuo putem ekonomskog i društvenog razvoja koji koristi svima. Tokom moje posete, susrela sam se sa predstavnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća, sa predstavnicima opštinskih vlasti, a kao i sa predstavnicima civilnog društva u Novom Pazaru. Moj opšti utisak je izrazito optimističan, iako sam potpuno svesna poteškoća koje opstaju i koje zahtevaju da se napreduje u njihovom rešavanju, kao što je na primer pitanje zaposlenja, posebno za mlade ljude. Ono što me je impresioniralo tokom ove posete je snažna želja da se živi zajedno, da se ljudi ostvare u jednom multietničkom prostoru kog je Novi Pazar predodređen da bude centar, jedno raskršće razmene i susreta u srcu Evrope. Takođe me je impresionirala dinamičnost jedne izuzetno inventivne i kreativne mlade populacije, velikom većinom ujedinjene oko zajedničkog cilja da se Srbija pridruži Evropskoj uniji.

– Ovaj deo Srbije najčešće, i u svakom pogledu, zavisi od dobre volje centralnih vlasti. Imate li u planu projekte koji bi pomogli razvoju ovog kraja?

Apsolutno. Francuska ulaže značajna sredstva u Srbiju, sa približno milijardu evra od 2019, od kada je Francuska agencija za razvoj (AFD) aktivna u zemlji. Oblasti u kojima interveniše su zelena tranzicija, urbana mobilnost, upravljanje otpadom i zaštita vodnih resursa. Kroz te projekte na nacionalnom nivou, region Novog Pazara ima koristi od finansiranja na istoj osnovi kao i drugi regioni. Tokom sastanka sa gradonačelnikom, razgovarali smo o mogućnosti da opština dobije grant od 2,7 miliona evra za unapređenje urbane mobilnosti. Takođe smo razgovarali o konkursu EkoOpština, francusko-srpskoj inicijativi koja služi kao platforma za razmenu i širenje najboljih praksi između srpskih i francuskih aktera u oblasti održivih gradova, na lokalnom nivou. Putem godišnjeg konkursa, identifikuju se gradovi i opštine koji su najviše posvećeni delovanju u četiri ključne oblasti, a to su: održivo upravljanje otpadom, upravljanje vodama, energetska efikasnost zgrada i održiva mobilnost. Veoma sam srećna što je Novi Pazar odlučio da se po prvi put, ove godine, prijavi na konkurs. Naglašavam da nisam deo žirija – koji se sastoji od nezavisnih stručnjaka – ali se iskreno nadam da će prijava Novog Pazara biti uspešna i da će, pored ishoda, samo učešće opštine u ovom projektu da doprinese jačanju razmene i konkretnih partnerstava oko lokalnih rešenja namenjenih održivijem urbanom razvoju. Štaviše, ovo putovanje mi je pružilo priliku da sa svim svojim sagovornicima razgovaram o veoma konkretnim mogućnostima saradnje u oblastima kulture, obrazovanja i javne uprave, koja uključuje i lokalne aktere i partnere. Radiću na njihovoj konkretizaciji u narednim nedeljama i mesecima sa svojim saradnicima.

Komentari (1)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  1. jenin says:

    Najveca potreba je oslobadjanje od okupacije sekte Rasima Ljajica. Da prodisemo, da slobodno pricamo i da se zaposljavamo na konkursima i da nas ne ucenjuje inspekcijama.

    2
    0