“Taj program samo treba malo proširiti i bolje razraditi neke detalje, pre svega kada je reč o podršci rastu preduzeća, merama za prioritetne oblasti i poreskoj reformi”, rekao je Jovanović za Betu.
Studentski program za privredu i finansije, prema njegovim rečima, ima tri glavna stuba, a prvi je poboljšanje transparentnosti i odgovornosti kada su javne finansije u pitanju.
Drugi stub je, kako je naveo, napuštanje modela jeftine radne snage i fokus na domaća inovativna preduzeća, a treći je ekonomska i socijalna pravda.
“Kod prvog stuba, glavne stvari su da će se objavljivati svi ugovori koje je država sklapala, pa i one o zaduživanju, da se više neće sklapati ugovori po leks specijalis zakonu, već da će sve ići kroz redovne zakonske procedure i da će se preispitati ugovori za Ekspo i ostali sporni projekti”, rekao je Jovanović.
Dodao je da su takve namere “na mestu i trebalo bi da vode ka većoj transparentnosti i odgovornijem odnosu prema javnim finansijama”.
Istakao je da je ključno kako će se to sprovesti, odnosno da li će oni koji su se u prošlosti ogrešili o zakon za to i odgovarati.
“Ako se to ne desi, ni novi funkcioneri neće imati motiv da se ponašaju drugačije”, ocenio je Jovanović.
Drugi stub je, prema njegovim rečima, “ključan” i ispravno identifikuje da je Srbiji potreban novi ekonomski model, jer je dosadašnji, zasnovan na privlačenju stranih investicija putem niskih poreza i plata, prevaziđen.
“Novi model, kako se ispravno predviđa treba da se zasniva na domaćim inovativnim preduzećima kroz veću podršku start-apovima, kroz formiranje Razvojne banke i bolju saradnju između države, univerziteta i firmi”, rekao je Jovanović.
Dodao je da bi trebalo istaći da je Srbija i dosad imala grantove za start-apove i da oni nisu dali neke “fantastične” rezultate, a suština je da nije dovoljno samo podržati nove firme, već je često važnije omogućiti im da prerastu u velika preduzeća.
“Upravo to je Srbiji uvek nedostajalo, a o tome ne vidimo mnogo ni u ovom programu. To se lako može rešiti tako što će Razvojna banka podržavati ne samo start-apove, već i rast preduzeća (scaling up)”, naveo je Jovanović.
Dobro je, kako je ocenio, što program insistira na saradnji države, univerziteta i firmi, jer je to važnije i od samog novca.
“Ti meki aspekti, odnosno povezivanje univerziteta, koji su izvor znanja i firmi, koje to znanje mogu da plasiraju na tržište, uz aktivnu ulogu države koja ubrzava i olakšava procedure su ključni kada je ova industrijska politika u pitanju”, rekao je Jovanović.
Prema njegovim rečima dobro je i to što se predviđa izbor nekoliko prioritetnih oblasti na koje će se usmeriti podrška, s tim što ona ne sme da se svede samo na grantove za start-apove, već treba da obuhvati sve mere iz te sfere.
Potrebno je, kako je naveo, dizajnirati posebne mere za svaku izabranu oblast i napustiti sadašnji horizontalni pristup, u kome se iste mere, uglavnom samo finansijske, primenjuju bez obzira na sektor.
Trećim stubom programa o ekonomskoj i socijalnoj pravdi predviđa se, prema njegovim rečima, progresivni porez, da se javna preduzeća neće privatizovati i da će trgovinski lanci morati da objavljuju cene i to je “u principu u redu, ali je taj deo najmanje razrađen”.
“Predlaže se uvođenje više razreda za progresivno oporezivanje dohotka i povećanje neoporezivog dela, međutim, razredi i stope nisu objavljeni, a to je ključno. Takođe, ne planira se ukidanje ograničenja osnovice za obračun doprinosa, koje je glavni izvor regresivnosti oporezivanja dohotka u Srbiji, odnosno toga što ljudi sa najvišim primanjima plaćaju nižu efektivnu stopu od ljudi sa niskim primanjima”, rekao je Jovanović.
Dodao je da je dobro to što se predviđa progresivni porez na imovinu i nasleđe, s tim što ovi porezi donose malo prihoda, tako da tu ne treba očekivati neke velike efekte.
Komentari (0)