Šajn je prethodno pozvao Republičku izbornu komisiju (RIK) da utvrdi zakonitost statusa manjinske izborne liste Sandžačke demokratske partije i Crnogorske demokratske partije.
Prema njegovoj oceni, Zakon o izboru narodnih poslanika “jasno predviđa da RIK rešenjem odbija predlog da se određenoj izbornoj listi utvrdi položaj izborne liste nacionalne manjine ako nisu ispunjeni zakonski uslovi, kao i kada je nosilac liste ili kandidat za narodnog poslanika lice koje je u javnosti prepoznatljivo po tome što je aktivni član političke stranke koja nije politička stranka nacionalne manjine”.
On je naglasio da Ljajić nije politički anonimna ličnost, već dugogodišnji političar i nekadašnji predsednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS), koja nije registrovana kao politička stranka nacionalne manjine.
“Dao sam ostavku, sve je čisto, svi članovi RIK su glasali. Tamo su članovi i vlasti i opozicije, da li mislite da bi neko propustio priliku da prigovori ako nešto nije u redu? Srđan Šajn sve ovo radi iz ličnog animoziteta prema meni, a meni on uopšte nije bitan, tako da se time više ne bih bavio”, izavio je Ljajić za portal nova.rs.
Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković rekao je za isti medij da će postojati različite koalicije i pokušaji da se uđe u parlament.
“Meni je problem sa Rasimom Ljajićem i sa njegovom strankom što istovremeno stoji iza dve političke formacije. Ljajić je van tih stranaka zvanično, i onda tu nemate formalni osnov. Ali, recimo, njegov autoritet je stajao i iza jedne i druge opcije. Po meni je ova lista procena kako da se obezbedi siguran status. Bošnjaka ima dovoljno, ali su oni podeljeni na najmanje tri opcije, a broj deklarisanih Crnogoraca u Srbiji je u padu”, rekao je Stojiljković.
On je naglasio da Ljajićeva lista nije ekstreman primer i podsetio na, “takozvanu, Rusku stranku bez Rusa”.
Stojiljković je ocenio da bi možda mogao da se traži logičniji osnov za predstavljanje manjina, kako bi se čitava stvar uozbiljila.
“Čitava stvar sa manjinskim strankama i manjinskim listama jeste u tome što je, po našem zakonu, za njih dovoljan prirodni izborni prag. Ako imate 250 poslanika, on je otprilike oko 0,4%, i to je nekakva mogućnost da sa nekoliko puta manjim cenzusom uđete u parlament”, zaključuje Stojiljković.
Komentari (0)