U tekstu “Pobedili su snažnog lidera, ali mogu li da vode zemlju?”, Njujork tajms navodi da je raznolika lista kandidata koje su studenti izabrali, na kojoj su gotovo svi bili politički početnici sa širokim spektrom ponekad kontradiktornih stavova, odražavala uverenje da svako treba da ima pravo glasa u pokretu bez vođe, ujedinjenom samo jednim ciljem – da se reše snažnog lidera Srbije Aleksandra Vučića i sistema koji je on stvorio.

“Nisu imali vođu, ni političku stranku, niti konvencionalnu kampanju. Odluke su donosili dizanjem ruku posle višesatnih debata u univerzitetskim učionicama. Bio je to spor i glomazan proces koji je ocenjen kao jedinstveni eksperiment u direktnoj demokratiji”, piše u tekstu.

Taj slobodan pristup srpskih studenata politici, kako se dodaje, pokazao se toliko efikasnim da su na izborima 25. oktobra postigli ono što etablirane opozicione stranke nisu uspele da postignu duže od decenije: razbili su Vučićevu dobro organizovanu političku mašineriju.

Ipak, proces grupnog donošenja odluka, koji su studenti nazivali plenumima, često je bio neproziran i predstavljao je fundamentalni problem, prenosi list ocenu Vladimira Vuletića, profesora sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

“To je kombinacija donošenja odluka u komunističkom stilu putem plenuma i demokratskog donošenja odluka putem izabranih članova parlamenta. Usklađivanje ova dva pristupa biće organizacioni izazov. Ideološke i organizacione razlike će neizbežno dovesti do podela unutar pokreta i verovatno do novih izbora u roku od godinu dana”, kazao je Vuletić.

Studenti priznaju da nova vlada Srbije, koja tek treba da bude formirana, ne može da bude vođena po istim principima kao njihove skupštine, navodi njujorški dnevnik.

List prenosi i izjavu Natalije Petrović, studentkinje komunikacija i odnosa s javnošću, da budući parlament i vlada “neće funkcionisati po principima studentskih plenuma i direktne demokratije, već po ustavnim principima i programu koji su studenti razvili zajedno sa njihovim kandidatima i drugim stručnjacima”.

Pre izbora, studentski plenumi su satima raspravljali čak i o manjim predlozima. Vlada možda nema taj luksuz i moraće da odobrava budžete, da pregovara o međunarodnim sporazumima i da blagovremeno reaguje na krize, ukazuje Njujork tajms.

Možda je još problematičnije, dodaje list, to što se studenti, koji su odlučili da se ne kandiduju, i dalje nadaju da će zadržati nadzor nad ljudima koje su imenovali na pobedničku Studentsku listu.

Oni insistiraju da nemaju planove da reprodukuju svoje plenume unutar vladinih ministarstava, ali žele da nadgledaju zakonodavce kao nezavisna snaga van parlamenta, zahtevajući transparentnost i odgovornost, navodi njujorški dnevnik.

Kandidati Studentske liste su se obavezali na program upravljanja od 1.000 stranica, razvijen uz učešće hiljada stručnjaka, profesora i studenata, navodi list i dodaje da se program u velikoj meri zasniva na apstraktnim principima poput odgovornosti, a da je malo konkretnih planova, i da se uglavnom izbegavaju sporna pitanja, posebno u spoljnoj politici.

Studenti su, međutim, jasno stavili do znanja da žele da okončaju blisku saradnju Vučića sa Izraelom u oblasti odbrane i drugih pitanja, tako što su u programu obećali da “neće biti saučesnik u izraelskom sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda u Pojasu Gaze”, ukazuje Njujork tajms.

List ističe da još nije jasno kako će se razvijati odnos između studenata i kandidata koje su izabrali i da ostaju teška pitanja o tome šta će se desiti kada se izabrani predstavnici ne budu slagali sa pokretom koji ih je doveo na vlast.

Njujork tajms prenosi i reči Dušana Spasojevića, profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu, da “faza vladavine zahteva da poslanici ili ministarstva steknu stvarnu vlast, oslobođenu studentske kontrole”.

Studenti su, međutim, oprezni u davanju odrešenih ruku zakonodavcima, jer strahuju da bi to moglo da stvori novi centar moći van njihove kontrole, nalik etabliranim političkim strankama u Srbiji, navodi list i citira izjavu studenta Nikole Maletića.

“Jedina prava pobeda biće trajna promena u političkoj kulturi i načinu upravljanja zemljom. Sve drugo bi jednostavno značilo da se nova vlada ponaša kao stara”, kazao je Maletić.

Komentari (0)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *