Vučić se suočava sa najvećim političkim izazovom otkako je došao na vlast – protestnim pokretom koji predvode studenti, koji je dobio zamah posle smrti 16 ljudi pri padu nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine, navodi Rojters.
U tekstu “Prebijanja, sajber napadi i pretnje bacaju senku na Vučićevu Srbiju uoči izbora”, agencija prenosi reči direktora beogradskog Centra za praktičnu politiku Dragan Popovića da od dolaska Srpske napredne stranke na vlast “nije viđena tako dobra organizacija na prodemokratskoj strani društva” kao sada.
Agencija podseća da je Vučić krajem 1990-ih obavljao funkciju ministra informisanja “u vreme kada je predsednik Slobodan Milošević nastojao da ućutka kritičare rata na Kosovu i tokom sukoba sa NATO-om”. Dodaje da je Vučić 2008. napustio ultranacionalističku Srpsku radikalnu stranku i da sada govori da želi ulazak Srbije u Evropsku uniju.
Međutim, pozicija Srbije je oslabila, navodi Rojters i ukazuje da je zemlja na 104. mestu od 180 zemalja prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu organizacije Reporteri bez granica.
“To je najniži plasman Srbije do sada, a ujedno i najlošiji rezultat neke zemlje sa Zapadnog Balkana ili iz Evropske unije. Prema Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparensi internešenel za 2025. godinu, Srbija je zabeležila najlošiji rezultat u poslednje dve decenije”, piše u tekstu.
Prema podacima Reportera bez granica, dodaje Rojters, zbog pretnji po ličnu bezbednost, motivisanih političkim napadima, u egzilu se nalazi šestoro srpskih novinara, uključujući četvoro koji su ove godine napustili zemlju.
Agencija navodi da podaci Fondacije Slavko Ćuruvija pokazuju da je Vučić u prvih devet meseci ove godine najmanje 182 puta verbalno napao novinare i medijske kuće, i da iskusni novinari ističu da se situacija pogoršava.
Predsednika Komisije za bezbednost novinara Verana Matića u junu je napao mladić i oteo mu telefon dok je snimao protest, a na ulici je bio izložen i uvredama, navodi se i dodaje da on za to nasilje krivi Vučića, koji ga je javno kritikovao.
“Gotovo da nema dana, gotovo da nema nedelje bez napada – ne samo na mene, već i na mnoge druge novinare”, rekao je Matić za Rojters.
Tekst počinje navodima o srpskom aktivisti Marku Marjanoviću, za koga piše da su ga prošle godine u Beogradu maskirani pripadnici snaga bezbednosti ubacili u automobil dok se vraćao iz prodavnice, i odveli u podrum policijske stanice, gde je dva dana proveo u samici, pod jakim svetlom.
“Koliko korupcije, koliko uništavanja svega što ovde treba i mora da ima vrednost. Neko mora da odgovara”, prenosi Rojters reči Marjanovića, za koga navodi da je glasni protivnik Vučića i da je zbog objava na društvenim mrežama više puta bio suočen sa dugotrajnim zabranama pristupa tim platformama.
Pripadnici studentskih pokreta i drugi istaknuti protivnici Vučića takođe su bili žrtve sajber napada, navodi agencija i ukazuje da je organizacija za digitalna prava Šer fondacija u septembru saopštila da je 14 osoba bilo meta naprednog špijunskog softvera.
Rojters prenosi i izjavu pripadnice protestnog pokreta Jelene Kontić, na čijem telefonu je instaliran špijunski softver Pegazus, koji izraelska kompanija NSO prodaje isključivo vladama.
“Imali su pristup celom mom životu. Znali su kada treniram, kada spavam, kada jedem, kada pijem vodu, koliko vode pijem, šta jedem”, prenosi agencija reči Jelene Kontić.
Nigde opasnost nije očiglednija nego na ulicama, gde policija, prema rečima demonstranata, često primenjuje silu protiv učesnika mirnih protesta, navodi Rojters.
Agencija navodi i izjavu 26-godišnjeg arhitekte Dušana Radovića, koga su policajci počeli da tuku palicama dok je pomagao osobi koja je pala usled policijske intervencije na protestu u Valjevu, u avgustu prošle godine.
“Njih deset me je opkolilo, šutirali su me, pljuvali, a u jednom trenutku mi je jedan stao nogom na glavu. Podigli su me, a zatim nastavili da me udaraju, pa sam ponovo pao”, rekao je Radović za Rojters.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se prebijanje Radovića, za koga piše da je tek posle dva meseca mogao da hoda a da ne hramlje.
Radović je, dodaje agencija, bio jedna od 25 osoba, među kojima je bilo i maloletnih, koje su te noći brutalno pretučene, prema nezavisnom izveštaju sudskog veštaka Đorđa Alempijevića.
“Povrede nisu posledica izolovanih incidenata ni nužne policijske samoodbrane, već ukazuju na jasan, organizovan i sistematski obrazac policijske brutalnosti i mučenja”, citira Rojters deo Alempijevićevog izveštaja.
Komentari (0)