Do ovih gubitaka je došlo iako je vodeća laboratorija za veštačku inteligenciju “Antropik” (Anthropic) naišla na veoma pozitivan prijem kada su njene akcije debitovale na Volstritu.
Indeks S&P 500 pao je za 2%, što predstavlja šesti uzastopni pad. To je najduži niz gubitaka u poslednje dve i po godine, a ovaj indeks koji čini okosnicu mnogih penzionih štednih računa (401k) sada je za 8,2% niži u odnosu na istorijski maksimum zabeležen prošlog meseca.
Industrijski indeks Dau Džons (Dow Jones Industrial Average) pao je za 1.101 poen, odnosno 2,2%, dok je indeks Nasdak (Nasdaq) zabeležio pad od 2,3%.
Gubici su bili široko rasprostranjeni, a vrednost je opala kod više od 90% akcija koje čine indeks S&P 500.
Prvo su se pojavile kritike da su akcije u sektoru veštačke inteligencije, pošto su vrtoglavo porasle, ušle u zonu “balona”, uz sumnje da li ova tehnologija može da generiše dovoljno profita i produktivnosti da bi opravdala ogromna ulaganja u centre podataka. Zatim su se pojavile brige da će visoke kamatne stope ograničiti dostupnost pozajmljenih sredstava za finansiranje rasta te industrije. Potom su ubedljive pobede demokrata na ovogodišnjim međuizborima u SAD podstakle zabrinutost zbog mogućeg uvođenja strože regulative u oblasti veštačke inteligencije.
Najnoviji događaj bila je iznenadna ostavka Džensena Huanga, izvršnog direktora kompanije Nvidia. On je bio jedan od najvećih zagovornika veštačke inteligencije i značajno je doprineo rastu interesovanja za ovu industriju, koristeći deo ogromnog profita kompanije Nvidia za dalje finansiranje njenog razvoja.
Sve u svemu, indeks S&P 500 pao je za 147,80 poena, na 7.175,83. Indeks Dow Jones Industrial Average opao je za 1.101,11 poena, na 49.097,06, dok je indeks Nasdaq Composite zabeležio pad od 550,69 poena, spustivši se na 23.879,20.
Na tržištu obveznica prinosi na državne hartije od vrednosti (Treasury yields) smanjili su se jer je pad cena akcija usmerio investitore ka ulaganjima koja se smatraju sigurnijim. Kada cene državnih obveznica rastu, njihovi prinosi opadaju; tako je prinos na desetogodišnje državne obveznice pao sa 5,07% (u sredu) na 5,04%.
Na pad prinosa uticali su i izveštaji o američkoj ekonomiji koji su pokazali slabije rezultate nego što su ekonomisti predviđali. Po jednom izveštaju, broj američkih radnika koji su prošle nedelje podneli zahtev za naknadu za nezaposlenost blago je porastao, mada je taj broj, istorijski gledano, i dalje nizak. Drugi izveštaj ukazuje na to da rast proizvodnog sektora u regionu srednjeg Atlantika usporava više nego što su ekonomisti očekivali.
Na stranim berzama japanski indeks Nikkei 225 porastao je za 0,7%. Najveći doprinos tom rastu dala je “SoftBank Group”, čije su akcije ojačale za 4,6%. Ova kompanija je bila jedan od ranih investitora u “OpenAI”, tvorca čet-bota ChatGPT i konkurenta kompaniji Anthropic.
Južnokorejski indeks Kospi porastao je za 1,4% zahvaljujući snažnom rastu akcija povezanih s procvatom veštačke inteligencije, dok su akcije na drugim tržištima u Aziji, kao i u Evropi, zabeležile pad. Nemački indeks DAX pao je za 1,1%.
Komentari (0)