“Očekujemo od nove vlasti u Srbiji da u bilateralnom dijalogu ozbiljno pristupi problemu u vezi kojeg dosadašnje aktivnosti srpskih vlasti nisu bile na nivou koji smo očekivali i tražili”, rekao je Plenković novinarima u Vukovaru.
Plenković je u razgovoru za hrvatsku N1 televiziju rekao da treba sačekati formiranje nove vlade Srbije.
“Mi smo dosad identifikovali 353 posmrtna ostatka branitelja i civila, a još tragamo za 1725 osoba. Da bismo završili taj proces, postoje ljudi koji znaju gde su grobnice i lokacije na koje su posmrtni ostaci premeštani”, naveo je Plenković.
Na pitanje o mogućnosti blokiranja evropskog puta Srbije zbog nerešenog pitanja nestalih, Plenković je odgovorio da Hrvatska očekuje konkretne informacije i napredak.
“Što se tiče Srbije, puno je veći broj nestalih. Za Crnu Goru identifikovali smo 14 osoba imenom i prezimenom i čekamo podatke. Međutim, broj podataka koji se nalaze u Beogradu puno je veći i zato su očekivanja u smislu pravih informacija podignuta”, rekao je premijer.
On je naglasio da Hrvatska dosad nije dobila dovoljno informacija i da je to pitanje povezano s pregovaračkim poglavljem 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
“Očekivaćemo napredak u tom procesu, to je itekako važno”, izjavio je premijer i naglasio da neće da neće biti popuštanja ni Srbiji ni Crnoj Gori kada je reč o ispunjavanju hrvatskih zahteva.
Prema njegovim rečima, u Crnoj Gori su svesni šta se od njih očekuje i šta treba da učine.
I ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman je istakao da od nove vlasti u Srbiji očekuje više razumevanja i konkretnu saradnju u pronalaženju 1.725 nestalih osoba iz rata u Hrvatskoj.
On je kazao da je Srbija kandidat za članstvo u EU, a rešavanje sudbine nestalih je jedno od pitanja koje mora biti rešeno u okviru evropskog puta.
“Na Srbiji je da nastavi da radi i sarađuje da bismo zajedničkim naporima uspeli da pronađemo nestale osobe. Imamo dug prema zajednici, društvu, porodicama i Republici Hrvatskoj”, naglasio je hrvatski šef diplomatije koji učestvuje u Koloni sećanja u Vukovaru, prenela je Hrvatska radio-telelvizija.
On je takođe upozorio da Hrvatska i s Crnom Gorom ima otvorena pitanja koja smatra vrednosnima, među kojima je pronalazak 14 nestalih osoba i procesuiranje ratnih zločinaca po komandnoj odgovornosti.
“Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne reše ta otvorena, vrednosna pitanja”, naglasio je Grlić Radman.
U Hrvatskoj se 18. novembra obeležava godišnjica stradanja Vukovara 1991. na dan kada je grad pao posle tromesečne opsade tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija, tokom koje je gotovo sravnjen sa zemljom.
Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, oko 5.000 ljudi je odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je proterano 22.000 Hrvata i drugih nesrba. Više od 300 osoba se i dalje vodi kao nestalo.
Istovremeno se obeležava i pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji, na zadarskom području, koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih formacija.
U Vukovaru je kompletan državni vrh na čelu s predsednikom Zoranom Milanovićem, koji nije davao izjave.
Tradicionalna Kolona sećanja, u kojoj su bile hiljade građana i predstavnici državnog vrha, prošla je centralnim gradskim ulicama, od memorijalne bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata da bi odala počast vukovarskim žrtvama.
Kolonu su ove godine predvodili lekari i drugi zdravstveni radnici ratne vukovarske bolnice. Prethodno je u dvorištu vukovarske bolnice održana komemoracija u sklopu obeležavanja Dana sećanja pod geslom “Vukovar – mesto posebnog domovinskog pijeteta”.
Komentari (0)