Poverenik Milan Antonijević rekao je na konferenciji “Od prava do pravde”, koja je povodom Međunarodnog dana tolerancije organizovana u Beogradu, rekao da tolerancija mora da se prepozna u tome da li građanin može da ostvari svoje pravo, da li zna kome da se obrati i da li će mu institucije biti dostupne kada mu pomoć bude najpotrebnija.
“Besplatna pravna pomoć nije dobročinstvo, niti usluga koja zavisi od dobre volje pojedinca ili institucije. Ona je važan mehanizam pristupa pravdi i preduslov da i građani koji nemaju dovoljno novca, informacije ili podrške – mogu da zaštite svoja prava”, rekao je Antonijević.
Naveo je da je to posebno značajno za žrtve nasilja, starije osobe, pripadnike romske nacionalne manjine i sve one koji se suočavaju sa preprekama u pristupu institucijama.
“Srbija ima zakonski okvir za pružanje besplatne pravne pomoći, ali između prava propisanog zakona i prava koja čovek zaista može da ostvori – i dalje postoji veliki raskorak. U pojedinim lokalnim samoupravama nedostaju kadrovi i sredstva, građani nisu dovoljno informisani, a procedure su često složene”, kazao je Antonijević.
Dodao je da su zbog toga uputili preporuke jedinicama lokalne samouprave da organizuju tu uslugu i bolje informišu građane, kao i Ministarstvu finansija da se besplatna pravna pomoć jasnije prepozna u programskoj strukturi lokalnih budžeta.
Šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu Maćej Jančak kazao je da prava ne mogu da postoje samo kao apstraktni koncepti, napisani na papiru ili ostavljeni na nekoj polici, već je neophodan efikasan pristup tim pravima i pravdi.
“Ljudi moraju za to da znaju, ljudi moraju da znaju da mogu da ostvare ta prava i dobiju efektivnu zaštitu kada su njihova prava ugrožena (…) Povrenje u pravo i pravdu je suština i temelj demokratskog društva”, kazao je Jančak.
Šef Misije OEBS u Srbiji Marsel Peško naveo je da je zaštita prava svih, bez izuzatka, zajednička odgovornost, ali je ključna odgovornost na državi i njenim institucijama.
“Efektivna zaštita traži čvrst pravni okvir, nezavisne institucije i obučene zvaničnike koji će prepoznati diskriminaciju, a potom i postupi po tom pitanju (…) Ni najbilji zakoni ne mogu nikoga da zaštite, ako se ne primenjuju”, kazao je Peško.
Zamenik generalnog sekretara Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) Marko Tomašević naveo je da se ta organizacija trudi da radi sa lokalnim samoupravama, tako što će principe ravnopravnosti i inkluzije implementirati formalno, kroz lokalne propise.
“U dizajnu i načinu pružanju usluga, mora se voditi računa o njihovoj jednostavnosti, dostupnosti i interesima pojedinaca, a posebno osetljivim i višestruko ugroženim kategorijama stanovništva”, kazao je Tomašević.
Na današnjoj konferenciji, po 11. put su uručene i medijske nagrade Poverenika za zaštitu ravnopravnosti za najbolje tekstove i priloge koji promovišu toleranciju i borbu protiv diskriminacije.
Prvo mestu u kategoriji za štampani tekst ili portal dobila je Sanja Đorđević sa portala Storyteller, za tekst “Seksizam je jedan od razloga zašto devojčice odustaju od sporta”, dok je prvu nagradu u kategoriji za radio, TV ili video prilog dobio novinar RTS-a Goran Vasić za “Životnu priču Aleksandre Aleksandrović u emisiji Romanipen”.
Dodeljene su i nagrade za “Opštinu/grad jednakih mogućnosti”, gde je prvo mesto odela opština Kuršumlija, a nagrade su pripale i opšteni Medveđa i gradu Šapcu.
Komentari (0)